U ponedjeljak popodne pregovarači Vijeća, Komisije i Parlamenta pokušavaju postići kompromis o novom zakonu koji bi potrošačima osigurao mogućnost kolektivnih tužbi zbog povreda prava Unije kojima bi mogli tražiti pravnu zaštitu, poput odštete, povrata plaćenog iznosa, popravak ili zamjena ili raskid ugovora.
Glavna poteškoća u pregovorima je zahtjev Vijeća, to jest zemalja članica, da se iz direktive isključe prava putnika u zračnom i željezničkom prometu. Puno zemalja članica moralo je financijski pomoći zrakoplovne tvrtke, između ostaloga i kroz djelomičnu nacionalizaciju, kako bi im osigurali daljnje poslovanje ugroženo koronakrizom kada je promet gotovo u potpunosti bio zaustavljen.
Druga točka spora je vrijeme koje bi se dalo zemljama članicama da u svoja zakonodavstva unesu direktivu. Vijeće traži tri i pol godine, znatno više od uobičajenih dvije godine.
"Države članice prelaze crvenu crtu za Europski parlament u pregovorima pokušavajući isključiti prava putnika iz područja kolektivne pravne zaštite", ističe zastupnički klub socijalista i demokrata (S&D) u Europskom parlamentu.
Zastupnički klub Europske pučke stranke (EPP) upozorava na mogućnost neuspjeha današnjih pregovora.
"Jasno izražavam želju za postizanjem političkog sporazuma danas i branit ću rješenje kojim se postiže ravnoteža između potrebe za većom zaštitom potrošača i pravne sigurnosti za poduzeća”, izjavio je Geoffroy Didier, francuski zastupnik iz redova EPP-a, koji u ime Parlamenta pregovora s Vijećem o tom zakonu.
EPP poziva Vijeće na kompromis, dok S&D ističe da je prijedlog o isključenju prava putnika za njih neprihvatljiv.
"Pandemija Covida-19 pokazala je koliko poteškoća ljudi mogu imati u pokušaju da dobiju naknadu od velikih poduzeća, posebice od zračnih prijevoznika ili željezničkih tvrtki kada su potrošači suočeni s velikim otkazima ili kašnjenjima. Stoga stajalište Vijeća o isključivanju prava putnika u zračnom i željezničkom prometu iz područja primjene novog kolektivnog prava jednostavno nije prihvatljivo. Europski parlament neće prihvatiti stavljanje interesa industrije ispred prava potrošača, prije svega u kriznim vremenima, kada se ljudi bore sastaviti kraj s krajem i sada im je potrebna potpora više nego ikada", izjavila je nizozemska zastupnica Lara Wolters, koja je u S&D-u zadužene za ovo pitanje.
Pregovori se vode u okviru trijaloga, ključne faze u kojoj se dogovora konačna verzija zakona u EU-u. Prije nego što počne trijalog, obje zakonodavne institucije Vijeće i Parlament moraju svaka za sebe dogovoriti stajalište o nekom prijedlogu Europske komisije. Nakon toga, u trijalogu, u kojem osim Vijeća i Parlamenta sudjeluje i Komisija kao predlagač zakona, nastoji se doći do konačnog teksta zakona. Nakon što se i ako se postigne dogovor, on ponovno mora dobiti potporu u Vijeću i Parlamentu i tek nakon toga postaje zakon.
Europska komisija je još u travnju predložila nekoliko zakona za poboljšanje zaštite potrošača, koji, između ostaloga, predviđaju mogućnost kolektivne zaštite podnošenjem zajedničkih tužbi.
Primjerice, u slučaju kao što je Dieselgate, žrtve nepravednih trgovačkih praksi, kao što je zavaravajuće oglašavanje proizvođača automobila koji ne poštuju regulatorni okvir Unije za homologaciju vozila ili zakonodavstvo o zaštiti okoliša, mogli bi dobiti pravni lijek zajednički u okviru reprezentativnog postupka predviđenog ovom Direktivom. Takva zajednička pravna zaštita prije nije postojala u pravu Unije.
Predloženi model se razlikuje od razlikuje od zajedničkih tužbi kakve postoje u SAD-u. Prema prijedlogu, tužbe neće moći podnositi odvjetnička društva, nego samo tijela poput organizacija za zaštitu potrošača koje posluju neprofitno i ispunjavaju stroge kriterije, a nadzire ih javno tijelo.
Komisija je takvim prijedlogom željela osigurati da europski potrošači mogu u potpunosti ostvariti svoja prava i dobiti naknadu i istodobno izbjeći opasnost od zlonamjernog ili neutemeljenog parničenja.