"Njemačka je odlučna u tome da se što prije postigne dogovor s obzirom na teške gospodarske posljedice pandemije koronakrize", izjavila je, između ostaloga, njemačka kancelarka Angela Merkel nakon završetka virtualnog sastanka na vrhu, na kojem su čelnici zemalja članica prvi put razgovarali o prijedlozima koje je Komisija objavila 27. svibnja.
Europska komisija je predložila plan za oporavak gospodarstva od koronakrize vrijedan 750 milijardi eura te Višegodišnji financijski okvir (VFO) od 1100 milijardi eura.
Plan oporavka nazvan "EU sljedeće generacije" sastoji od 500 milijardi eura bespovratne pomoći najteže pogođenim državama članicama i sektorima te 250 milijardi koje bi se dodjeljivale kao povoljni zajmovi. Ukupno za VFO i instrument za oporavak i otpornost predlaže se 1850 milijardi eura.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel najavio je da će se sredinom srpnja čelnici zemalja članica osobno okupiti na samitu u Bruxellesu na kojem će pokušati postići dogovor.
Virtualni samit u petak završio je očekivano bez dogovora te su i dalje ostale razlike među članicama u pitanju iznosa sredstava za oporavak, hoće li pomoć biti bespovratna ili će se davati zajmovi, a nema slaganja ni oko kriterija za dodjelu sredstava i pod kojim uvjetima. Sporno je i pitanje rabata, na koji imaju pravo nekoliko zemalja članica neto-uplatiteljica kako ne bi previše uplaćivali u europski proračun.
Kancelarka Merkel je rekla da su razlike u stajalištima zemalja članica "i dalje velike", ali da je samit održan u "konstruktivnoj atmosferi".
Merkel je napomenula da nitko nije kritizirao da se paket za oporavak sastoji od kombinacije bespovratne pomoći i zajmova, dovodio pravni temelj prijedloga Europske komisije ili doveo u pitanje prijedlog da Komisija posuđuje novac na financijskim tržištima koji će onda biti usmjeravan zemljama članicama.
"Sada smo došli u situaciju da možemo početi pregovarati", rekla je Merkel. Istaknula je da ima zemalja koje smatraju da je predloženi iznos prevelk, neke zemlje ne žele kredite nego samao bespovratnu pomoć, a druge bi da je više zajmova.
Merkel je kritizirala prijedlog da trajanje plana za oporavak bude odo 2021. do 2024. godine i da se posuđeni novac počne vraćati tek iz sljedećeg VFO-a nakon 2028. godine. "Mislimo da je to predugo i vjerujemo da bismo trebali početi otplaćivati dug već u ovom financijskom razdoblju od 2021. do 2027.", rekla je Merkel.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je preko Twittera da želi sporazum u srpnju.
"Europa mora biti na visini povijesne zadaće i pokrenuti ambiciozni oporavak temeljen na proračunskoj solidarnosti. Nakon francusko-njemačkog prijedloga o 500 milijardi bespovratne pomoći i prijedloga Europske komisije, idemo u srpnju postići dogovor 27 zemalja članica", poručio je Macron.
Nizozemski premijer Mark Rutte, čija zemlja spada u tzv. "štedljivu četvorku", insistira na uvjetovanju pomoći.
"Važno je da pomažemo jedni drugima, ali solidarnost se ne sastoji samo u tome da se pomaže zemljama kojima pomoć treba, nego i te zemlje moraju učiniti sve kako bi provele reforme poput mirovinskog sustava, tržišta rada, poreza, borbe protiv sive ekonomije kako bi i one postale konkurentne".
Rutte odstupa od većinskog stajališta da je dogovor potreban što prije. On kaže da ne bi bilo veće štete ako se sporazum ne postigne u srpnju, da nema razloga za žurbu, nego da je važniji sadržaj onoga što će se dogovoriti.
Talijanski premijer Giuseppe Conte poručio je da se dogovor mora postići u srpnju.
"EU je danas napravio jedan korak naprijed. Svi smo svjesni što je na kocki. Moramo postići dogovor u srpnju", poručio je Conte preko Twittera.