Sassoli je u svom govoru čelnicima zemalja članica EU-a, koji u petak putem video-veze razgovaraju o prijedlozima plana za oporavak i VFO, rekao da ti prijedlozi Komisije, "iako ambiozni, samo grebu po površini onoga što je potrebno učiniti".
"Nećemo dopustiti odstupanje od te početne pozicije, koju trebamo uzeti kao polazište i dodatno unaprijediti kako bismo osigurali da odluke koje donosimo sada budu u korist svih", rekao je Sassoli u govoru, koji je objavio njegov ured.
Po tradiciji, predsjednik Europskog parlamenta na početku svakog sastanka Europskog vijeća obrati se čelnicima zemalja članica govorom u kojem iznese stajališta Europskog parlamenta o temi koja je na dnevnom redu.
Europska komisija (EK) je predložila 27. svibnja plan za oporavak gospodarstva od koronakrize vrijedan 750 milijardi eura te Višegodišnji financijski okvir (VFO) od 1100 milijardi eura.
Plan oporavka nazvan "EU sljedeće generacije" sastoji od 500 milijardi eura bespovratne pomoći najteže pogođenim državama članicama i sektorima te 250 milijardi koje bi se dodjeljivale kao povoljni zajmovi. Ukupno za VFO i instrument za oporavak i otpornost predlaže se 1850 milijardi eura.
Ti prijedlozi naišli su na potporu većine zemalja članica, ali dio njih prigovora da su predloženi iznosi namijenjeni za oporavak i za sedmogodišnji proračun preveliki, protiv su dodjele bespovratnih srestava i traži de se umjesto toga daju zajmovi.
Za dogovor o ključnim elementima toga paketa potreban je konsenzus svih zemalja članica. Europski parlament takav dogovor može prihvatiti ili odbiti, ali ne može ga mijenjati ili dopunjavati.
Sassoli upozorava da bi davanje pomoći isključivo kroz zajmove imalo asimetričan učinak na zaduženost pojedinih zemalja članica i da bi to bilo skuplje za Uniju kao cjelinu.
Javni dug pojedinih zemalja bio je prevelik i prije koronakrize, a zbog krize će se dodatno povećati. Tako se predviđa da će javni dug Grčke ove godine dosegnuti 196 posto njezina BDP-a, Italije 159 posto, Portugala 131 posto, Francuske 116 posto, Španjolske 115 posto.
Sassoli je rekao da Europski parlament traži da se reformira prihodovna strana europskog proračuna, uvođenjem novih prihoda.
Već godinama se vode razgovori i pokušava provesti reforma financiranja europskog proračuna. Proračun EU-a financira se gotovo u potpunosti (99 posto) iz vlastitih sredstava.
Proračunski prihodi se dijele na tzv. tradicionalna vlastita sredstva u koje spadaju carine, poljoprivredne pristojbe i posebne pristojbe za šećer i izoglukozu. Oni obično čine oko 15 posto prihoda od vlastitih sredstava. Zatim na vlastita sredstva koja se temelje na PDV-u - određeni postotak PDV koje ubiru zemlje članice uplaćuje se u europski proračun i to čini oko 13 posto prihoda prihoda od vlastitih sredstava. Najveći dio vlastitih sredstava temelji se na bruto nacionalnom dohotku. To su izravne uplate država članica, koje uplaćuju određeni postotak od svog BND-a koji se svake godine dogovora tijekom donošenja godišnjeg proračuna. Prvotno je bilo predviđeno da se prikupljaju samo ako ostala vlastita sredstva ne mogu u potpunosti pokriti rashode, no sada se njima financira većina proračuna EU-a, što je obično oko 72 posto prihoda EU-a iz vlastitih sredstava.
Ostali prihodi uključuju poreze na dohodak koje plaćaju zaposlenici EU-a, doprinose trećih zemalja nekim programima EU-a te kazne koje plaćaju poduzeća koja prekrše zakone o tržišnom natjecanju ili druge zakone. Ako postoji proračunski višak, saldo iz svake financijske godine unosi se u proračun kao prihod za sljedeću godinu.
Europski parlament traži povećanje vlastitih sredstava uvođenje poreza na europskoj razini kako bi se smanjila potreba za izravnim transferima iz država članica. Govori se o oporezivanju velikih multinacionalnih kompanija koje djeluju u više država članica, o povećanju prihoda od sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova, nameta na količinu nerecikliranog plastičnog otpada.
"Imamo sada priliku da preoblikujemo Europu i učinimo je poštenijom i zelenijom i okretnutoj prema budućnosti. U tu svrhu trebamo iskorititi priliku i uvesti košaru novih vlastitih sredstava", rekao je Sassoli.
Predsjednik Parlamenta dodaje da treba riješiti pitanje proračunskih prihoda jednom zauvijek i da to bude ostavština za sljedeće generacije.
"Uvjerljiva većina Parlamenta vjeruje da bilo kakav sveoubhvatni sporazum o VFO-u mora zadovoljiti te uvjete", rekao je Sassoli.