Usvajanjem Zakona o proglašenju Parka prirode „Dinara“ to bi područje trebalo postati 12. park prirode u Republici Hrvatskoj.
Budućim Parkom prirode „Dinara“ predviđa se zaštita površine od 63.052 hektara na području Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije. Zaštitit će se masiv Dinare (Dinara, Troglav i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja (Hrvatačko, Paško i Vrličko) uz Cetinu, navodi se u priopćenju Minstarstva zaštite okoliša.
Tijekom obilaska, sudionici su se od Samara popeli na Sinjal (1831 metar), najviši vrh Republike Hrvatske, a također su obišli planinarsko sklonište „Zlatko Prgin“ i planinarski dom „Brezovac“.
U obilasku su sudjelovali ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić sa suradnicima, župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, gradonačelnik Grada Knina Marko Jelić, pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja Josip Granić, alpinist i član HGSS-a Stipe Božić te predstavnici nevladinih organizacija.
"Aktualna Covid-19 kriza je pokazala da se rješenja doista nalaze u prirodi. Budućnost Hrvatske je u održivosti - okoliša, poljoprivrede i energetike. Jedino zajedničkim djelovanjem možemo izgraditi samodostatno i prosperitetno društvo kakvo Hrvatska zaslužuje." rekao je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.
Područje Dinare obitavalište je preko 1000 biljnih vrsta, od toga 75 nacionalnih endema, a poznato je preko 20 endemskih vrsta životinja. Dinarski krš je fenomen prepoznat na međunarodnoj razini koji obuhvaća puno šire područje, a upravo je po Dinari kao tipskom lokalitetu dobio ime. To je najvrjednija prirodna cjelina krša u svijetu, s debljinom naslaga koja prelazi 8 kilometara te izrazito razvijenim krškim poljima koja objedinjavaju sve krške pojave.