Naime, Europska komisija je u srijedu objavila dvije strategija o ekološki prihvatljivom prehrambenom sustavu i o bioraznolikosti, koje su dio Zelenog sporazuma.
Strategija "Od polja do stola" uključuje nekoliko ciljeva koje bi trebalo ispuniti do 2030. godine - smanjenje uporabe i rizika od pesticida za 50 posto, smanjenje uporabe gnojiva za najmanje 20 posto, smanjenje prodaje antimikrobnih sredstava za životinje iz uzgoja i akvakulturu za 50 posto te za prakticiranje ekološke poljoprivrede na 25 posto poljoprivrednih zemljišta.
U novoj se strategiji za bioraznolikost predlaže da se do 2030. godine najmanje 30 posto europskog mora i kopna pretvori u zaštićena područja kojima se djelotvorno upravlja i vraćanje obilježja krajobraza velike raznolikosti na najmanje 10 posto poljoprivrednih zemljišta.
Za bioraznolikost će se osigurati 20 milijardi eura godišnje iz raznih izvora, uključujući sredstva EU-a te nacionalna i privatna sredstva, predviđa Komisija, koja je pozvala Europski parlament i Vijeće da podrže te dvije strategije i njihove obveze, a sve zainteresirane da se uključe u široku javnu raspravu.
Jakopović je u izjavi za novinare upozorio da prijedlog manjeg proračuna za poljoprivredu i sve veći zahtjevi Komisije zabrinjavaju poljoprivrednike diljem Europe.
Dvije predstavljene strategije, kaže, moraju uzeti u obzir sva tri stupa održivosti (ekonomski, socijalni i ekološki).
"Ako će poljoprivrednici dodatno dati doprinos ovom ambicioznom planu, moraju imati odgovarajuću financijsku potporu za prilagodbu i prijelazno razdoblje", istaknuo je Jakopović.
Ponovio je kako Hrvatska već sada ispunjava brojne ekološke standarde koji se stavljaju pred EU poljoprivredu - čist okoliš (više od 50 posto Natura područja), GMO free zemlja je, diversificirana gospodarstva su velika prednost.
Rekao je i kako će od svih zahtjeva najlakše biti ispuniti onaj o prakticiranju ekološke poljoprivreda na 25 posto površina. No, ne zna jesmo li spremni za potrošnju ekoloških proizvoda. "Potrošačka snaga nije spremna za takve proizvode", tvrdi Jakopović.
Smatra da će najpogođeniji sektor biti stočarstvo u kojem se razmišlja o smanjenju konzumacije crvenog mesa, uvođenju trošarina te ukidanju proizvodno-vezanih potpora.
Mjera koja bi mogla pomoći tom sektoru, po njegovim riječima, su investicije u razvoj bioplinskih postrojenja i proizvodnja zelene energije.
Hrvatskoj poljoprivredi su nužne tržišno usmjerene investicije, poručio je Jakopović.
Upozorio je i da Ministarstvo poljoprivrede nije komuniciralo s proizvođačima što Komisija sprema niti je dalo svoja jasna stajališta.
Poljoprivrednici moraju imati jasne informacije što se sprema i što ih očekuje, zbog čega bi upravo Ministarstvo poljoprivrede preko Savjetodavne službe trebalo davati sva pojašnjenja o promjenama koje će uslijediti. Bez jake Savjetodavne službe i pripreme poljoprivrednika bit će nemoguće provesti zahtjeve Komisije, kaže Jakopović.
Poljoprivrednici, dodaje, moraju biti partneri u donošenju odluka jer to utječe na njihov život.
Ponovio je i kako je kriza uzrokovana epidemijom Covid-19 pokazala da je hrana najvažnija. Ako nismo bar 70 posto samodostatni, dolazimo do velikih problema, upozorio je.