"Da je Hrvatska sada u eurozoni, u trenucima ove neviđene krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, imali bismo financiranje u kriznim situacijama putem ESM-a (European stability mechanism), koji omogućuje zajmove za članice eurozone, a kapacitet mu je 700 milijardi eura", rekao je premijer.
Dodao je da bi nam na raspolaganju bili i monetarni stimulansi Europske središnje banke kako za državu, tako i za privatni sektor, a ne bismo imali ni valutni rizik za stanovništvo i poduzeća. Pored toga, dodao je, mjenjački troškovi zamjene kuna u eure bi nestali, a kreditni rejting bi ulaskom u euro prema analizama rejting agencija skočio za dvije razine.
"Već sama činjenica priprema za ulazak u ERM II je znatno doprinijela sadašnjem investicijskom kreditnom rejtingu", rekao je premijer te dodao kako bi kao članica eurozone imali i veću mogućnost i obujam financiranja na tržištu kapitala.
Visoka euriziranost
Oslikavajući "euriziranost" Hrvatske, premijer je iznio da stanovništvo primarno čuva vrijednost u eurima, te da štednja stanovništva u eurima nikad nije pala ispod
66%, a u prosjeku posljednjih osam godina iznosila 71%.
Što se tiče zaduživanja, udio kredita u kunama s valutnom klauzulom u eurima je 47%, a zadnjih osam godina prosječno 54%.
Također, kako je rekao, 61% turističkih noćenja odnosi se na goste iz zemalja europodručja, a 57% vrijednosti ukupnog robnog izvoza ostvaruje se s državama članicama europodručja.
Idući koraci
Idućim koracima u procesu ulaska u ERM II označio je slanje pisma obavijesti o provedbi reformskih mjera na koje se Republika Hrvatska obvezala u pismu namjere za ulazak u ERM II, što se očekuje idućih dana te očekivanje povratne informacije od navedenih institucija ispunjenju naših mjera, kao i potvrda o mogućnosti ulaska u ERM II.
Slijedi predaja hrvatskog zahtjeva za ulazak u ERM II kao i odluka o ulasku Hrvatske u ERM II, čemu se premijer nada do sredine srpnja.
Nakon ulaska u ERM II, a kako bi mogli aplicirati za ulazak u eurozonu, potrebno je ispunjavati kriterije iz Maastrichta, koje je Hrvatska prije početka krize već uspjela dostići.
Ministar financija Zdravko Marić nakon sjednice je podsjetio da je Hrvatska sredinom prošle godine u europske institucije poslala dva pisma - o bliskoj suradnji s Europskom središnjom bankom i o namjeri ulaska u devizni tečajni mehanizam II. Plan je bio do kraja predsjedavanja Vijećem EU-a ispuniti svih 19 mjera iz akcijskoj plana, ali one su već ispunjene, rekao je Marić.
"Loptica je bila na našoj strani terena, a sada smo ju spremni jednim kvalitetnim bekendom prebaciti na drugu stranu", rekao je Marić.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić dodao je kako kriza s korona virusom nije zaustavila ni usporila hrvatski put u eurozonu.