Osobe oboljele od respiratornih bolesti ugroženije su na infekciju koronavirusa, no nema pokazatelja da su bolesnici s astmom posebno ugrožena kategorija. Ipak, posebnu pažnju treba posvetiti onima s teškom astmom te pretilim bolesnicima, ocijenio je akademik Miroslav Samaržija, upravitelj zaklade "Hrvatska kuća disanja" na virtualnoj tribini u povodu Svjetskog dana astme.
Oboljeli od astme zadnjih se mjeseci nose s nizom izazova, od mjera izolacije, smanjene mogućnosti odlaska na redovne preglede, do posljedica potresa zbog kojih su neke od ključnih zdravstvenih ustanova postale nedostupne pacijentima, no u poliklinici na Jordanovcu svima je pružena adekvatna respiratorna skrb, rekao je Samaržija.
Na skupu su vodeći hrvatski pulmolozi i stručnjaci za respiratorne bolesti predstavili nove smjernice u liječenju te priručnik "Astma, što je to?", koji donosi sve potrebne informacije o toj bolesti.
Nove smjernice Globalne inicijative za astmu ističu važnost ispravne i trajne terapije, dok je simptomatska terapija, koja se donedavno redovito koristila za kratkotrajno uklanjanje tegoba, sada definirana kao alternativna jer njezino učestalo korištenje otežava postizanje kontrole astme, odnosno uklanja samo površne simptome.
Astma je jedna od najčešćih kroničnih bolesti današnjice, a procjenjuje se da od nje u Hrvatskoj boluje oko 220 do 250 tisuća osoba. Najčešće se javlja u djece, osobito do 5. godine života, a kod svakog drugog bolesnika javi se prije 10. godine života. Prvotno je češća u dječaka, dok nakon puberteta astma postupno postaje češća u žena. Ujedno je među 10 vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj.
Prema astmi se treba ponašati kao prema doživotnom suputniku, a ne povremenom gostu. Postizanjem potpune kontrole simptoma oboljeli bez poteškoća mogu obavljati uobičajene dnevne aktivnosti, raditi i baviti se sportom.
Osim terapije lijekovima važan je interdisciplinarni pristup liječenju jer se kod osoba s astmom nerijetko javlja i anksioznost, kroz napade panike ili straha, posebno u stresnim vremenima.