U poruci poslanoj javnosti čestitali su Vukovarcima Dan grada i ocijenili da su i dalje važna otvorena pitanja o izgradnji povjerenja u Hrvatskoj te susjednim zemljama i da Hrvatska kao država koja predsjeda Vijećem EU uropske Unije ima jedinstvenu priliku otvoriti raspravu o tome jesmo li zaboravili da je izgradnja i održavanje stabilnog, pozitivnog i održivog mira jedna od osnovnih uloga EU
"Svim Vukovarcima i Vukovarkama čestitamo dan njihova Grada. U pozadini proslave tog dana, i dalje su važna otvorena pitanja o izgradnji povjerenja u Hrvatskoj kao i u susjednim zemljama. Zločini u Vukovaru predstavljaju jednu od najbolnijih točaka stradanja u Domovinskom ratu. Danas je Vukovar mjesto nedovršenog mira, usporenog gospodarstva, sjećanja, posebnog pijeteta, ali i razbijanja ćiriličnih ploča, fragilnih međuetničkih odnosa, ekonomske depresije i iseljavanja", upozorava Forum 2020.
Podsjeća se da je procesom mirne reintegracije pod hrvatski ustavno-pravni poredak vraćeno područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema.
Sporazum o mirnoj reintegraciji potvrdilo je 23. studenoga 1995. Vijeće sigurnosti UN-a (Rezolucija 1023), a Rezolucijom 1037 od 15. siječnja 1996. ustanovljena je posebna Prijelazna uprava UN-a u istočnoj Slavoniji (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia, UNTAES). Misija je uspješno okončana 15. siječnja 1998. godine, te je se smatra najuspješnijom mirovnom operacijom Ujedinjenih nacija.
Kao država koja predsjeda Vijećem Europske Unije u prvoj polovici 2020. godine, Hrvatska ima jedinstvenu priliku otvoriti raspravu o tome jesmo li zaboravili da je izgradnja i održavanje stabilnog, pozitivnog i održivog mira jedna od osnovnih uloga EU, podsjećajući nas da sve snažnija Unija znači i udruživanje resursa za očuvanje i jačanje mira, poručio je Forum 2020.
Iz tog su razloga, istaknuto je, organizacije civilnog društva odlučile obilježiti 22. godišnjicu mirne reintegracije upravo u Vukovaru na stručnom skupu pod nazivom „EU kao zaboravljeni mirovni projekt? Prema sveobuhvatnoj politici izgradnje mira Europske unije“.
Kao rezultat skupa objavili smo preporuke koje su poslane hrvatskim institucijama. Izostala je, kako se navodi, bilo kakva službena reakcija ali to nije obeshrabrilo sve koji godinama razvijaju dijalog u Europskom domu Vukovar, muzejima i knjižnici ili na društvenim mrežama, slijedeći primjer Ljiljane Gehrecke, stoji na kraju priopćenja, koje je poslano iz Documente i Kuće ljudskih prava Zagreb.