Uoči Svjetskoga dana slobode medija, koji se obilježava 3. svibnja, HND je ponovno upozorio na problem tužbi kojima je cilj cenzurirati, zastrašiti i ušutkati kritičare opterećujući ih sudskim postupcima, što HND smatra ozbiljnim i opasnim mehanizmom koji ugrožava slobodu medija.
"Brojka od 905 tužbi protiv novinara i medija, iako nešto manja u odnosu na prošlu godinu, pokazuje da pravosudni progon medija i novinara u Hrvatskoj i dalje traje. Treba napomenuti kako je stvarna brojka i veća jer je smo ovaj podatak dobili od tek 18 medija", istaknuo je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko.
HND želi jasno upozoriti domaću i međunarodnu javnost kako su tužbe najčešće sredstvo zastrašivanja novinara i medija kako bi odustali od ozbiljnih istraživačkih priča, ocijenio je Zovko i dodao kako se s visokim odštetnim zahtjevima novinare i medije želi i financijski uništiti.
''Čini se da su duševne boli unosan biznis jer se liječe samo velikim odštetnim zahtjevima. U svemu posebno zabrinjava činjenica da u podizanju tužbi sudjeluju i visoki državni dužnosnici, lokalni šerifi, pa i sami suci. Ovaj rat tužbama protiv novinara i medija velika je sramota za Hrvatsku", ustvrdio je Zovko.
U HND-u ističu da od 23 medija koji su odgovorili na anketu, 18 ih ima aktualni sudski spor zbog povrede časti i ugleda u svojim novinarskim prilozima.
Prema njihovoj anketi, najviše tužbi ima Hanza media, izdavač Jutarnjeg lista, Slobodne Dalmacije i Sportskih novosti, njih čak 502, ''teških'' u prosjeku 100 tisuća kuna. Nakon nje je Styria, izdavač Večernjeg lista i 24 sata sa 170 tužbi s prosječnim iznosom po tužbenom zahtjevu od oko 156.000 kuna.
I sam HND ima tri aktivna sudska spora. Protiv predsjednika HND-a Hrvoja Zovka Hrvatska radiotelevizija (HRT) vodi kazneni spor, kao i spor za naknadu štete od 250.000 kuna, a protiv HND-a potražuje 200 tisuća kuna, a u istoj tužbi protiv predsjednice Ogranka HND-a na HTV-u Sanje Mikleušević Pavić 50 tisuća kuna kuna.
U HND-u naglašavaju kako je riječ o jedinstvenom slučaju tužbi javnog medijskog servisa protiv vlastitih zaposlenika, ali i strukovne novinarske udruge.
Od ukupnoga broja od 905 tužbi, 861 se odnosi na parnične postupke za naknadu štete zbog povrede časti i ugleda koji se vode protiv izdanja, njihovih urednika i novinara zbog objavljenih tekstova i priloga, dok su trenutačno aktivne 44 kaznene tužbe. Među tužiteljima se najviše ističu političari, gospodarstvenici, osobe iz javnoga života, jedinice lokalne samouprave, tvrtke, udruge, komore pa čak i sami suci.
Ukupno se tužbama obuhvaćenim HND-ovim istraživanjem traži najmanje 67,8 milijuna kuna. Iznosi inicijalnih tužbenih zahtjeva u građanskim postupcima često su puno veći od pravomoćno dosuđenih. U HND-u ističu da to puno govori o efektu koji ti postupci zapravo imaju na medije i novinare – cilj je zastrašiti i potaknuti na cenzuru i samocenzuru.
Prema lanjskoj HND-ovoj anketi na koju je odgovorilo 19 medija, u Hrvatskoj je u veljači prošle godine bilo aktivno 1163 sudskih sporova. Iako je ovogodišnja brojka manja, i dalje je riječ o SLAPP-u (Strategic lawsuit against public participation), tužbama kojima je cilj cenzurirati, zastrašiti i ušutkati kritičare opterećujući ih sudskim postupcima, ozbiljnom i opasnom mehanizmu koji ugrožava slobodu medija, zaključili su u HND-u.