"Projekcije su nam i do sada bile konzervativne, pa je izvršenje bilo bolje. U ovom okolnostima uzet je također konzervativan pristup", rekao je Marić u izjavi nakon sjednice Vlade.
Marić kaže da je Vlada izradila nekoliko scenarija te da je danas predstavljena projekcija bazni scenarij.
"Ovo je bazni scenarij, a postoje i rizici za ostvarenje projekcija, kako negativni, tako i pozitivni", dodao je.
Najvećim dijelom ti su rizici po njegovim riječima vezani uz stanje s pandemijom korona virusa, pa će i gospodarske performanse ovisiti dobrim dijelom o tome.
Za primjer je dao podatke o fiskaliziranim računima, čiji je iznos po njegovim riječima u tri dana nakon popuštanja epidemioloških mjera u prosjeku veći između 16 i 20 posto u odnosu na prošli tjedan.
Bazni scenarij po njegovim riječima ne uključuje pretpostavku da se virus vraća najesen, uz posljedično ponovno zatvaranje ekonomije.
Upitan kakav je plan zaduživanja s obzirom da je moguća tehnička Vlada već u srpnju, a ona ne bi mogla donositi takve odluke, podsjetio je uz ostalo na današnju odluku Vlade prema kojoj uslijed nastupa izvanrednih okolnosti, ministar financija može ugovoriti dodatno zaduženje države na domaćem i međunarodnom tržištu kapitala do najviše 24 milijarde kuna iznad iznosa utvrđenog Zakonom o izvršavanju državnog proračuna.
Što se tiče turizma, rekao je kako nije za očekivati masovnija putovanja, ali da Hrvatska ima adute, a ova kriza mogla bi joj pomoći reputacijski jer će pokazati da je u stanju upravljati i u ovakvoj krizi. Uz to, Hrvatska je za većinu emitivnih tržišta dostupna automobilom, rekao je Marić.
"Teško je prognozirati kakva će biti turistička sezona, a jedno je sigurno: neće biti ni blizu lanjskoj rekordnoj", dodao je.
Vlada je u Programu konvergencije za 2020. i 2021. godinu za ovu godinu projicirala pad BDP-a za 9,4 posto, a za 2021. očekuje oporavak po stopi od 6,1 posto te manjak proračuna opće države od 6,8 posto BDP-a ili 24,8 milijardi kuna u 2020., a u 2021. godini projicirano je smanjenje manjka proračuna opće države na 2,4 posto BDP-a.
Na temelju kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2020. porasti za 13,5 postotnih bodova u odnosu na 2019. te će iznositi 86,7 posto BDP-a, ponajviše zbog povećanih potreba za zaduživanjem uslijed negativnog fiskalnog učinka uzrokovanog pandemijom koronavirusa.
U 2021., uslijed smanjenja manjka proračuna opće države na 2,4 posto BDP-a i snažnog gospodarskog rasta, očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u iznositi 83,2 posto BDP-a, što predstavlja pad za 3,5 postotna boda u odnosu na 2020. godinu.
Predviđa se da će potrošačke cijene u 2020. blago pasti, za 0,3 posto na godišnjoj razini.