"Dovoljno je studija provedenih na ljudima i na životinjama koje ukazuju na to da nije važno samo što jedete, nego i kada jedete", izjavio je Carl Johsnon, profesor biologije na Vanderbiltu.
Da bi testirali tu hipotezu, znanstvenici su proučili metabolizam šest osoba koje su jele u različito doba dana, piše portal Medical News Today.
Svi su sudionici bili stariji od 50 godina, što znači da pripadaju skupini u kojoj raste rizik za razvoj metaboličkih poremećaja.
U prvom ispitivanju svi su sudionici jeli isti doručak, ručak i večeru. U drugome im je uskraćen doručak, ali su nakon večere, kao dodatni obrok, dobili kaloričan 'zalogaj' prije spavanja.
Doručak u osam ujutro i kasnovečernji 'snack' u 22 sata imali su isto kalorija, 700, i bili su nutritivno jednaki. Količina fizičke aktivnosti sudionika bila je jednaka u oba testa.
Znanstvenici su potom posebnim alatima pratili rad njihova metabolizma i razgradnju ugljikohidrata i masti. I otkrili da je, neovisno o jednako kaloričnom obroku i jednakoj fizičkoj aktivnosti, vrijeme konzumacije hrane imalo znatan utjecaj na sagorijevanje masti.
Drugim riječima, 'zalogaj' u deset sati navečer odgodio je sposobnost organizma da razgradi mast. U prosjeku su sudionici koji su jeli doručak sagorijeli 15 grama lipida (masti) više u 24 sata nego oni koji su jeli kasno. Na dulji rok to može dovesti do značajnog taloženja masti, napominju stručnjaci.
"To potvrđuje pretpostavku po kojoj obroci danju i noću utječu na to kako se probavljena hrana troši, odnosno pohranjuje, i da će obrok prije spavanja odgoditi sagorijevanje masti", objasnili su na Vanderbiltu.
Činjenica da tjelesni dnevni bioritam regulira sagorijevanje masti ima važne posljedice na prehrambene navike, odnosno potvrđuje tezu da je bolje preskočiti obrok prije spavanja nego doručak.
Njihov rad objavljen je u časopisu PLOS Biology.