Organizacije civilnog društva iz oko 25 europskih zemalja traže uspostavu europskog fonda solidarnosti, napuštanje kriterija iz Maastrichta i oštrih mjera štednje te Europski zeleni plan za pravedniju podjelu bogatstva.
Traže i da Europska unija mobilizira financijska sredstava i znanje svih svojih članica kako bi se osigurala zadovoljavajuća proizvodnja medicinske opreme potrebne za borbu s pandemijom.
Ne želimo povratak na staro, već oporavak od pandemije koji će dovesti do pravednijeg, solidarnijeg i održivijeg društva, poručilo je u otvorenom pismu više od sto nevladinih organizacija i sedam mreža diljem Europe.
Smatraju da bi razvoj europskog fonda solidarnosti bio zajednički odgovor Europske unije za suzbijanje zaraze koronavirusom COVID19 te traže da taj fond bude namijenjen i zemljama tzv. Globalnog juga, ne samo zemljama pristupnicama EU.
U Europskom zelenom planu odgovor na gospodarsku krizu
Odgovor na gospodarsku krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa vide u Europskom zelenom planu, utemeljenom na zaustavljanju neograničenog rasta i pravednoj redistribuciji bogatstva.
Upozoravaju i na opasnost da se zdravstvena kriza iskoristi za nametanje nerazmjernih ograničenja ljudskih prava, a posebno su im sporna vremenski neodređena ograničenja i ona donesena mimo demokratskih procedura i običaja.
Ističu i kako je ova kriza ukazala na važnost javnog sektora, uključujući zdravstva, bez kojega bi bilo nemoguće pružiti pomoć svima kojima je ona potrebna.
"Države moraju intervenirati ne samo da bi spriječile kolaps svojih gospodarskih sustava, već i da bi očuvale i ojačale svoj javni sektor. Javni sektor nemoguće je izgraditi kada kriza nastupi, a zbog prirode pandemija, očekujemo duži otklon od uobičajenog stanja", navode u pismu te ističu da se društva moraju pripremiti na funkcioniranje u toj novoj stvarnosti.
Prilagodba novim uvjetima funkcioniranja društava
Politički odgovor na ovu krizu treba biti prilagodba novim uvjetima funkcioniranja društava uz adekvatnu pomoć onima koji su ovom krizom najpogođeniji – nezaposlenima, radnicima, beskućnicima, izbjeglicama i drugim migrantima, ženama, obrtnicima i mikropoduzetnicima koji, za razliku od velikih poduzetnika, nemaju značajnu poslovnu imovinu koju mogu i trebaju uposliti za prevladavanje ove krize.
Mnogi spontani i pozitivni odgovori na krizu - poput lokalne proizvodnje hrane, digitalizacije poslovanja i komuniciranja, smanjenja konzumerizma, jačanja solidarnosti i suradnje kroz oslanjanje na javni sektor - kroz Europski se zeleni plan trebaju zadržati i unaprijediti.
Od posljedica ove krize treba spašavati radnice i radnike, a ne poslovne modele koji održavaju status quo i time produbljuju krizu, poručuju u pismu nevladine organizacije.