"Što se tiče ovrhe, mi smo poduzeli puno mjera. Preporuke koje sam dao su potpuno onemogućile i spriječile donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave", rekao je Bošnjaković nakon sjednice Vlade.
Javni bilježnici takva rješenja ne šalju van i takvih ovrha nema. Na sudovima također nema postupanja vezano za ovrhe, a posebno nema deložacija ili javnih dražbi, objasnio je. U saborskoj raspravi je Zakon o izmjeni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima što je vezano uz one ovrhe koje provodi FINA gdje se određuje zastoj.
Potvrdio je da postoji problem vezan uz ovrhe koje provode poslodavci i Zavod za mirovinsko osiguranje, a to su ovrhe nad stalnim novčanim primanjima, primjerice na plaćama i mirovinama.
Temelj nad takvim ovrhama su pravomoćne sudske odluke i tu ima raznih oblika ovrha, ističe, primjerice da se isplati dio plaće za alimentaciju.
"Spremamo se i te stvari analizirati i izaći s eventualnim prijedlogom mjera. Moram reći da, što se tiče plaća i mirovina, u postojećem Ovršnom zakonu imamo zaštitne mehanizme tako da su izuzeti od ovrhe tri četvrtine plaće i mirovine, ako oni ne prelaze iznos minimalne plaće", tumači Bošnjaković.
U segmentu ovrhe s preporukama su napravili dosta, tvrdi, te sada analiziraju kako bi te preporuke pretvorili u sam zakon.
"Preporuka je blaža mjera, ali ona omogućava jedno elastičnije postupanje gdje je moguće prilagoditi se situacijama koje je možda teško obuhvatiti zakonom.
Na ovaj način i preporukama i današnjim zakonom koji ide u Sabor pokrili smo velik dio ovrha i tog problema", naglasio je ministar.
Što se tiče dodatnog nadzora agencija za naplatu potraživanja, rekao je postoje redovni nadzori za te agencije, kao i za druge pravne osobe, tako da nadzor je moguć po prijavi. Kada su radili novi Ovršni zakon, bilo je riječi da se uvede posebna regulativa za agencije koje se bave otkupom potraživanja što je, ističe, sustavno pitanje i ne treba ga miješati s onima koja su sada otvorena.
Vezano za interventne mjere u pravosuđu, istaknuo da je prilično dobro funkcioniraju u odnosu na preporuke te da sudovi postupaju u izuzetno hitnim predmetima poput određivanja pritvora i postupcima vezanih za ostvarivanje prava maloljetnih osoba, radnika i zaposlenika.
Također, u komunikaciji koriste moderna sredstva elektroničke komunikacije, a sa sudovima i ostalim sudionicima su u kontaktu vezano za rokove postupanja, primjerice treba li produžiti rok za žalbu ili da on uopće ne teče. Istaknuo je da je to rizična mjera s obzirom na smanjenu produkciju sudova te da ne bi trebali produživati prekluzivne rokove jer postoji instrument povrata u prijašnje stanje.
Vezano za imenovanje novog državnog odvjetnika, Bošnjaković je poručio da će javnost na vrijeme biti obaviještena o tome. Također, ne posjeduje informaciju koliko se osoba javilo na javni poziv.
Rekao je da su brzo došli do raspisivanja javnog poziva, koji je trajao 30 dana, odnosno do prošlog petka, te da se tek ovih dana može očekivati da Državnoodvjetničko vijeće ima podatke o tome tko se javio. Državnoodvjetničko vijeće ima par dana da sve to objedini i dostavi Vladi koja će analizirati materijale.