"Radi se na hodogramu svih aktivnosti koje treba napraviti da bi se otvorila mogućnost slobodnih treninga, prije svega sportaša koji se nalaze na otvorenom prostoru kao što su veslači, atletičari te onih koji mogu obavljati aktivnosti na velikom prostoru gdje se može održati socijalna distanca kao primjerice nogometaši", kazao je Družak.
Naglasio je da su pritom prioritet vrhunski sportaški prve i duge kategorije kojih je u Hrvatskoj između 500 i 600.
Dodao je da će Središnji ured za sport zajedno s županijskim stožerima civilne zaštite i sportskim savezima utvrditi lokacije na kojim će se nesmetano moći održavati treninzi te da će to krenuti već idućeg tjedna.
Zastupnici su u raspravi apelirali da se što prije omogući nastavak treniranja, posebice individualnim sportovima gdje nema socijalnih kontakata i rizika od zaraze koronavirusom.
"Nema boljeg načina da se nacija mentalno i fizički obnovi nego kroz rekreaciju i sport", kazao je Goran Beus Richembergh (GLAS).
Treba što prije omogućiti nastavak treniranja tamo gdje je to moguće, kaže Saša Đujić (SDP), dok Hrvoje Zekanović (HRAST) navodi primjer iz Slovenije i Austrije gdje se otvaraju treninzi tenisa i golfa.
Nedostaci ulaganja u sport
Zastupnici su raspravu o zakonu iskoristili i kako bi ukazali na nedostatke politike ulaganja u sport.
"Kriza povezana s koronavirusom ogolila je sve politike pa tako i politiku prema sportu", ustvrdio je Marko Sladoljev (Most) navodeći kako se trošilo neracionalno i ulagalo u velike infrastrukture dok stotine škola nema sportsku dvoranu.
"Velike sportske dvorane zjape prazne, a djeca u ruralnim dijelovima ne znaju kako izgleda parket ili dvorana", dodao je Miro Bulj (Most) naglasivši važnost ulaganja u djecu, amatere i manje klubove.
Govoreći još o neracionalnom trošenju novca Sladoljev je aktualizirao i milijunska ulaganja u Sportsku televiziju koja godinama gomila gubitke. ”Hrvatski olimpijski odbor je 2015. uplatio više za Sportsku TV nego za najtrofejniji hrvatski sport, atletiku", kazao je.
Zakon o sportu mijenja se kako bi se omogućila prenamjena sredstava za očuvanje radnih mjesta u sportu odnosno osigurale naknade trenerima i sportskim organizacijama i tako ublažile posljedice zabrane provođenja sportskih natjecanja i okupljanja zbog koronavirusa.
Predviđenim mjerama će se za sportske djelatnike koji imaju ugovor o radu moći zatražiti naknada do 3.250 kuna za ožujak te do 4.000 kuna za travanj i svibanj. Izmjenama se osigurava i regularnost natjecanja u ovoj i idućoj sezoni omogućavanjem kraćeg roka od godinu dana za donošenje propozicija i sustava natjecanja.