Naime, uslijed povećanja Vladine potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom s 3.250 na 4.000 kuna, pojavljuje se zanimljiva situacija za neke radnike čiji poslodavac ostvaruje potporu, jer se njihov dohodak može povećati u odnosu na pretkrizno razdoblje, kaže se u IJF-ovu osvrtu "Potpora za očuvanje radnih mjesta", autora Ivice Urbana.
Kao ilustraciju IJF donosi hipotetsku situaciju dvaju radnika koji su prije krize primali neto plaću od 3.500 kuna. Poslodavac prvog radnika ostvario je potporu, a drugoga nije. Prvi radnik u travnju dobiva potporu od 4.000 kuna, a drugi radnik i dalje prima plaću od 3.500 kuna i to čak ako prvi radnik ne radi jer je njegovo poduzeće zatvoreno odlukom stožera civilne zaštite, a drugi i dalje ide na posao.
Tu je i treći radnik, kaže se u analizi, također s neto plaćom od 3.500 kuna prije krize, koji je u ožujku dobio otkaz i ne dobiva potporu. Ako ima pravo na novčanu naknadu za nezaposlene, za travanj će primiti 2.625 kuna. Ako nema pravo na tu naknadu, a zadovoljava uvjete za primanje zajamčene minimalne naknade, može ostvariti iznos od 800 kuna. Ako pak ne zadovoljava niti uvjete za zajamčenu minimalnu naknadu, u potpunosti će ostati bez primanja.
IJF zaključuje kako postoje radnici i samozaposleni koji u sadašnjoj kriznoj situaciji neće biti zaštićeni ili će pomoć od države za njih biti znatno manja od potpore za očuvanje radnih mjesta.
Osim radnika i samozaposlenih postoje i druge skupine građana koje će u krizi, posebice od ožujka do svibnja, ali i tijekom 2020. i kasnije, doživjeti pad životnog standarda te je potrebno razmotriti kako pomoći i njima, kaže se u osvrtu.
Za potpore za radna mjesta u tri mjeseca devet milijardi kuna
Oslanjajući se na Vladine podatke prema kojima je potporom za ožujak obuhvaćeno više od pola milijuna radnika, a broj primatelja u travnju i svibnju vjerojatno će se i povećati te uz pretpostavku da će je primati 550.000 korisnika tijekom sva tri mjeseca, IJF je izračunao da bi neto potpora državni proračun mogla koštati 6,2 milijarde kuna. Dodatnih 2,8 milijardi bi trebalo izdvojiti za obvezne doprinose, od čega oko 390 milijuna kuna za doprinose u prvi stup mirovinskog osiguranja.
IJF zaključuje da je potpora "iznimno skupa" te da će pozitivne učinke imati u tome što će spriječiti brojne stečaje poduzeća, masovne otkaze, a time otkloniti mogućnost društvene nestabilnosti.
Podsjeća i kako se ovih dana ističe da potpora smanjuje fleksibilnost tržišta, potiče neprofitabilna poduzeća i prikrivenu nezaposlenost.
"Srećom, potpora bi trebala trajati samo tri mjeseca, pa ni negativni učinci ne bi trebali biti pogubni. Kao što joj ime govori, potpora je namijenjena očuvanju radnih mjesta, a zacijelo će pomoći i očuvanju životnog standarda brojnih zaposlenih i samozaposlenih, ali, ipak, ne svih koji će se naći u problemima. Pad životnog standarda doživjet će i dio građana iz drugih ekonomskih skupina", kažu u IJF-u.
Kako bi se pomoglo svima, IJF predlaže jačanje sustava socijalne zaštite, primjerice, privremenim povećanjem izdašnosti novčane naknade za nezaposlene, ublažavanjem uvjeta za dobivanje zajamčene minimalne naknade, povećanjem potpora za obitelji s djecom iz nižih i srednjih dohodovnih skupina.
Vladina potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom uvedena na tri mjeseca – od ožujka do svibnja – a isplaćuje se u mjesečnom neto iznosu od 3.250 kn za ožujak, odnosno 4.000 kn za travanj i svibanj. Za primatelje potpore država se obvezuje podmiriti i doprinose za obvezna osiguranja.
Dobivanje potpore ne znači kako ona postaje jedino primanje radnika, jer bi poduzetnici i dalje svojim radnicima trebali isplaćivati ostatak plaće iznad visine potpore, odnosno do uobičajeno ugovorenog iznosa plaće, i na taj dio plaće obračunavati doprinose.
Izračun doprinosa vezanih uz potporu za očuvanje radnih mjesta koji se iznosi u IJF-ovu osvrtu pokazuje da ukupni trošak potpore za ožujak iznosi 4.733 kune, a za svibanj i lipanj 5.825 kuna.
Zahtjev za potporom mogu podnijeti: poduzetnici kojima je spriječena djelatnost odlukama stožera civilne zaštite; poduzetnici iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića, djelatnosti prijevoza i skladištenja te radno-intenzivnih djelatnosti unutar prerađivačke industrije (tekstil, odjeća, obuća, koža, drvo i namještaj), te ostali poduzetnici koji mogu dokazati utjecaj "posebnih okolnosti".