FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Ministri financija još jednom se pokušavaju dogovoriti o fiskalnom paketu

Autor: Slavko Vukadin

BRUXELLES, 9. travnja 2020. (Hina) - Ministri financija zemalja članica EU-a pokušat će ponovno u četvrtak postići dogovor o fiskalnom paketu za ublažavanje gospodarskih posljedica pandemije koronavirusa.

Ministri financija u četvrtak nastavljaju sastanak koji je prekinut u srijedu ujutro nakon 16 sati rasprave. 

"Nakon 16 sati rasprave došli smo blizu dogovora, ali još uvijek ga nemamo. Prekinuo sam sastanak euroskupine i nastavit ćemo sutra", objavio je u srijedu ujutro šef europskupine Mario Centeno.

Najveće prepreka za postizanje kompromisa bile su razlike između Italije i Nizozemske po pitanju uvjeta za dodjelu kredita iz Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) te u vezi s pitanjem zajedničkog zaduživanja.

Nizozemska ustraje da za kredite iz ESM vrijede i dalje strogi uvjeti, što Italija odbacuje. Italija također traži rješenje koje bi omogućilo izdavanje zajedničkih obveznica u čemu ima potporu više zemalja, među njima Francuske i Španjolske. S druge strane tome se uz Nizozemsku protive i Njemačka, Austrija, Finska.

ESM-a je kreiran 2012. u jeku krize eurozone kako bi se pomoglo članicama da mogu financirati svoje dugove budući da to nisu mogle na financijskim tržištima. 

ESM ima kreditni kapacitet od 410 milijardi eura, a krediti koje članice mogu dobiti mogu biti u visini do najviše dva posto njihova BDP-a. To znači da bi kreditna linija mogla dosegnuti iznos od 240 milijardi eura, što odgovora dvopostotnom iznosu BDP-a europodručja.

ESM je neka vrsta europskog MMF-a i tu se postavlja pitanja uvjeta za dodjelu kredita, oko čega su zemlje članice podijeljene. Taj mehanizam na jugu Europe ima vrlo negativnu reputaciju jer je povezan sa strogim nadzorom provedbe reformi koje su preduvjeti za dobivanje kredita.

Oko korištenja ESM-a postoji suglanost, preostalo je riješiti pitanje uvjetovanja.

Drugi dio paketa je prijedlog da Europska investicijska banka (EIB), financijska institucija EU-a, uspostavi jamstveni fond u visini od 25 milijardi eura, za koji bi jamčile zemlje članice, a koji bi omogućio kreditiranje do 200 milijardi eura. Ta sredstva bila bi uglavnom namijenjena za mala i srednja poduzeća.

Također i treći dio paketa nije sporan. Riječ je o programu potpore za skraćeno radno vrijeme, za koji će jamčiti sve zemlje članice i koji će pomoći tvrtkama u najteže pogođenim zemljama da zadrže radnike, a radnicima da zadrže primanja.

Novi instrument je nazvan "Sure", što na engleskom znači sigurno i što je akronim od Support to mitigate Unemployment Risks in an Emergency (Potpora za ublažavanje opasnosti od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji).

Sure treba omogućiti tvrtkama u poteškoćama da privremeno skrate radno vrijeme svojim radnicima, a država radnicima isplaćuje plaću za one sate koje ne rade. To vrijeme koje ne rade radnici mogu iskoristiti za učenje novih vještina, koje će koristiti i njima i poslodavcu. Slično je rješenje i za samozaposlene osobe. 

Riječ je o financijskoj potpori u obliku vrlo povoljnih zajmova EU-a zemljama članicama u visini od ukupno 100 milijardi eura.

Cjelokupni paket  s ta tri elementa iznosi preko 500 milijardi eura.

Virtualni sastanak euroskupine održava se u inkluzivnom formatu, što znači da sudjuju ministri financija svih 27 članica, e na samo 19 članica eurozone.

(Hina) xsv ykga

An unhandled error has occurred. Reload 🗙