"Demokracija u Hrvatskoj ne može dopustiti novu eroziju medijskog sektora jer s njome nestaje i informiranost građana. Onemogućiti nas da obavljamo svoj posao u skladu sa svim pravilima struke imat će pogubne posljedice po javnost, demokraciju, ali i političko ozračje u zemlji", ističe se u priopćenju SNH.
Od Vlade još jednom traži da se uvaže njihove predložene mjere, prije svega, za očuvanje radnih mjesta novinara, ali i sprečavanje smanjivanja plaća i otkazivanje suradnje vanjskim suradnicima.
U SNH podsjećaju da je Njemačka, svjesna uloge medija u izvještavanju o koronavirusu, radnike u medijima stavila na listu "sistemski relevantnih zanimanja" uz bok policajcima, vatrogascima i medicinarima. No, za razliku od Njemačke, u Hrvatskoj su počela otpuštanja honorarnih suradnika i drastično smanjivanje radnih prava i primanja medijskih djelatnika, ističu u SNH.
Očuvati radna prava ljudi koji se izlažu kako bi izvijestili javnost
"U Hrvatskoj bi, kao u i u Njemačkoj, trebali uvidjeti važnost pravodobnog i istinitog izvještavanja u borbi protiv pandemije, kao i u borbi protiv mogućih manipulacija i lažnih vijesti u kontekstu korone. U tim uvjetima egzistencijalna sigurnost medijskih djelatnika je dodatno bitna tako da vjerujemo da će i naši poslodavci uvidjeti kako radna prava ljudi koji se izlažu opasnosti po svoje zdravlje da bi izvijestili javnost, ne smiju biti prva na udaru ako do mjera štednje dođe", kazala je u izjavi Hini predsjednica SNH Maja Sever.
Dodala je da je SNH redovito prati situaciju u kontaktu sa sindikalnim povjerenicima, savjetuju se s pravnicima i pokušavaju pomoći novinarima. Istaknula je i kako SNH redovito obavještava i nadležne u Ministarstvu kulture o problemima koji nastaju zbog ove krize. Posao SNH je da preko naših sindikalnih povjerenika bude u kontaktu s poslodavcima i pokuša dogovarati reguliranje radničkih prava u socijalnom dijalogu, istaknula je Sever.
"Strahujemo kako će se ova kriza odraziti na novinare i medije. Podsjećamo da je u posljednjoj krizi nakon 2008. više od 50 posto novinara ostalo bez posla, mnogi se mediji još od tog udara nisu oporavili. Kao i kod većine zaposlenih u Hrvatskoj, tako se i u medijskom sektoru očekuju mjere štednje, iako su plaće smanjivane već u nekoliko navrata. Prve restriktivne poteze povukao je Glas Istre'' kazala je Sever. Upozorila je i da je SNH tog medijskog poslodavca već i otprije prozivao zbog kršenja prava novinara.
Prijedlozi Ministarstvu kulture do sada nisu uvaženi
''Nažalost, Uprava Glasa Istre redovit je dobitnik naše anti-nagrade Krumpirko pa tako i u ovoj krizi. A nije daleko ni Večernji list u kojem je na djelu diskriminacija članova Sindikata, a napose sindikalnih povjerenika. Oni imaju manje plaće od ostalih bez jasnih kriterija zbog čega je tako, a i profesionalno ne mogu napredovati, što je zaključila i pučka pravobraniteljica u izvješću koje je poslala upravi Večernjeg lista'', kazala je Sever. Dodala je da službenih prijava o otpuštanju honoraraca u medijima još nema, iako je preko društvenih mreža došla vijest o otkazivanju honorarne suradnje u Hanza mediji.
U SNH-u podsjećaju da su od Ministarstva kulture već zatražili mjere za novinare i medije predloživši da se uz financijske olakšice ili odgode poduzetnicima, odnosno nakladnicima, čvrsto vežu osigurači koji će jamčiti očuvanje radnih mjesta. Za svaki oblik poticaja, pomoći i olakšica nakladnici bi se pritom morali obvezati da neće biti otpuštanja zaposlenih u medijima, kao ni otkazivanja suradnje vanjskim suradnicima ili smanjenja plaća i drugih prava.
No, takvih jamstava u predloženim mjerama nema, ističu u SNH. Dodaju da u akcijskim mjerama nisu predviđene ni olakšice za slobodne novinare na način da ih se porezno dodatno rastereti, niti je uvažen prijedlog o mogućnosti naknade za bolovanje honorarnim suradnicima u slučaju zaraze koronavirusom.