Ministri prometa Bugarske, Mađarske, Litve, Poljske, Cipra, Latvije, Malte i Rumunjske smatraju da bi se EU trebao založiti za prijevozničke tvrtke, kao što je već poduzeo korake da pomogne zrakoplovnim kompanijama.
„Umjesto toga, na putu smo da usvojimo prvi paket o mobilnosti čije će odredbe, u kombinaciji s posljedicama pandemije koronavirusa, doslovno dovesti mnoge europske tvrtke u cestovnom prometu pred zid“, stoji u pismu čelnicima triju glavnih europskih institucija.
I prije pandemije te zemlje razmišljale su o žalbama na izmjenu europskih pravila o transportu robe, za koja kažu da bi dovele te tvrtke u nepovoljan položaj prisiljavajući ih da šalju prazne kamione natrag na početna odredišta, uzrokujući prekomjerne troškove i dodatne emisije ugljika.
No, većina zemalja EU-a i Europski parlament u prosincu su postigli sporazum o reformi koju promiču bogatije države, uključujući Francusku i Nizozemsku. Reformom propisa kamioni bi se trebali vraćati u matičnu zemlju svakih osam tjedana, vozačima bi se omogućavao povratak kući svaka četiri tjedna, a omogućilo bi im se i da provode razdoblja odmora izvan svojih vozila, što bi poslodavcima stvorilo dodatne troškove smještaja.
EU je planirao 24. ožujka prihvatiti pravila, no situacija s koronavirusom izgurala je tu reformu s dnevnog reda.
Cestovni prijevoz, kojim se unutar EU prevozi 75 posto ukupnog tereta, poremećen je pandemijom Covida-19, jer su zemlje uvele hitne provjere na inače otvorenim granicama, što je rezultiralo gomilanjem kamiona i čekanjima dužim od 24 sata samo kako bi prešli neke od unutarnjih granica bloka. Europska komisija pozvala je zemlje da uvedu „zelene trake“ kako bi transport svježih te medicinskih proizvoda mogao izbjeći prometne gužve.