"Bez solidarnosti, veze i razlozi postojanja (Europske unije) padaju u vodu", upozorio je predsjednik Europskog parlamenta, Talijan David Sassoli u intervjuu za dnevnik Corriere della Sera u kojem je odaslao i optimističnu poruku "istina je također da (...) se Europa kali krizama s kojima se suočava".
"Europa može postati snažnija", ocijenio je. Ali uvjet za to je da "zemlje članice shvate da ne mogu izaći (iz krize) ako se svaka pobrine samo za sebe".
Jaz se ispriječio između zemalja juga Europe kao što su Španjolska i Italija, a podržava ih Francuska i s druge strane sjevernoeuropskih zemalja predvođenih Nizozemskom i Njemačkom.
Do danas najgore zahvaćena pandemijom prva skupina ima i krhku financijsku situaciju i želi veliku financijsku potporu Unije kako bi prevladala sanitarne, ekonomske i socijalne posljedice koronakrize.
Te južne zemlje traže zajedničko preuzimanje dugova u eurozoni i zbog toga predlažu "korona obveznice", no Sjever zasad to odbija.
"Mislim da neke zemlje nisu uočile razmjere katastrofe i nisu svjesne ozbiljnosti te krize i za njihova vlastita gospodarstva", kaže Sassoli.
Prije Sassolija takvo je upozorenje izrekao i nekadašnji predsjednik Europske komisije Jacques Delors. "Ozračje koje je kako se čini zavladalo između šefova država i vlada te izostanak europske solidarnosti guraju Europsku uniju prema smrtonosnoj opasnosti".
Ugrožen europski projekt
"Jasno je da ako se povećaju gospodarske nesuglasice između europskih zemalja i ako kriza produbi razlike između europskih zemalja, umjesto da ih smanjuje, ... bit će vrlo teško održati europski projekt", rekao je u ponedjeljak europski povjerenik za gospodarstvo, Talijan Paolo Gentiloni.
Bivši premijer Italije, Gentiloni ističe da rješenje nužno treba postići u dijalogu s Njemačkom jer bez nje neće biti dogovora.
"Nažalost, u dinamici odnosa između europskih zemalja ključ razumijevanja su prethodne krize", rekao je.
Prethodne krize spomenuo je i sadašnji talijanski premijer Giuseppe Conte u intervjuu za španjolski dnevnik El Pais od ponedjeljka kazavši da neke države članice "razmišljaju na zastarjeli način. Potreban je pristup primjeren sadašnjoj krizi".
"Nije riječ o gospodarskoj krizi koja pogađa neke zemlje zato što su manje vrijedne od drugih, ne, ovdje se radi o sanitarnoj krizi koja je eksplodirala u području gospodarstva i društva. Ovo je povijesni izazov za cijelu Europu", rekao je.
Da bi izbjegao svaki nesporazum o dijeljenju duga, Conte je jasno kazao da "Italija ne traži raspodjelu svog akumuliranog javnog duga. Taj dug će ostati na teret svake pojedine zemlje članice", rekao je.
"Sada je trenutak da se uvede instrument zajedničkog europskog duga koji će nam omogućiti da dobijemo ovaj rat (protiv virusa) što je prije moguće i da ponovno pokrenemo gospodarstvo". "Italija će 2020. završiti u recesiji zbog epidemije", rekao je Conte.
Italija ima najveći dug u Europskoj uniji nakon Grčke.
Summit Europske unije održan je u četvrtak bez rezultata i eventualna odluka odgođena je za dva tjedna.