"Što se tiče bankarskog sustava, on je vrlo dobro kapitaliziran i vrlo stabilan i nema nikakve potrebe da građani povlače gotovinu iz banaka. U ovom trenutku ne vidimo nikakve probleme koji bi mogli ugroziti bilo kakvo normalno funkcioniranje, bez obzira na ono što će se događati s virusom odnosno epidemijom", izjavio je Vujčić novinarima ispred zgrade Vlade.
Vujčić je rekao da od početka prošlog tjedna postoji nešto jači pritisak na tečaj kune, te podsjetio da je HNB je intervenirao i stabilizirao tečaj i najavio da će se to nastaviti raditi.
"Tečaj kune će ostati stabilan kao što je bio i zadnjih četvrt stoljeća u biti", poručuje Vujčić.
Naime, HNB je od početka prošloga tjedna izvršio četiri devizne intervencije, kroz koje je bankama ukupno prodano više od 1,6 milijardi eura, čime je iz sustava povučeno ukupno oko 12,2 milijarde kuna, a jučer je tako nakon dva tjedna slabljenja kuna blago ojačala prema euru.
Vujčić poručuje da HNB ima vrlo visoke devizne zalihe, kao i mogućnost kreiranja likvidnosti koliko je potrebno, a podsjetio je da su jučer održali strukturnu aukciju kojom su bankama plasirali 3,8 milijardi kuna, po kamatnoj stopi od 0,25 posto.
"Prema potrebi to ćemo moći napraviti i u budućnosti", kaže Vujčić.
Upitan o prijedlozima za odgodu plaćanja kredita, pri čemu se traži državna jamstvena shema, Vujčić je odgovorio da o jamstvima države treba razgovarati s državom, no i napominje da se nalazimo u situaciji koja nije uobičajena.
"Svima je u interesu da se situacija prebrodi na način da se odgode neka potraživanja koja postoje prema onima koji zbog situacije s epidemijom neće moći poslovati u nekom roku", izjavio je Vujčić.
Vujčić pretpostavlja da će u svakom trenutku dio gospodarstva raditi, a iako dio možda neće, no ako je to u razumnom i kratkom roku, smatra da gospodarstvo tada ima kapacitete da to prebrodi.
Smatra da je razumno očekivati rebalans proračuna, kao i to da će HNB izvršiti korekciju projekcije gospodarskog rasta, što će napraviti kada za to dođe vrijeme.
"Ako ciklus ove epidemije bude onakav kakav smo vidjeli u drugim zemljama, onda bi u trećem kvartalu mogli vidjeti oporavak gospodarstva, ali to dosta ovisi od toga koja će biti duljina tog ciklusa. Što prije završi, prije će biti oporavak", izjavio je Vujčić.
Očekuje da će se u gospodarstvu vidjeti i neke strukturne promjene, poput vjerojatnog povećanja poljoprivredne proizvodnje, za koje se nada da će ostati i nakon krize, u smislu da će se povećati samodostatnost Hrvatske po tom pitanju.