Dnevnik navodi kako im je neslužbeno potvrđeno da se osim trenutno dostupnih kreditnih linija radi i o onima koje će biti dodatno uspostavljene ako se kriza u Europi produbi i produži.
Korištenjem tih kreditnih programa Vlada bi rasteretila Hrvatsku narodnu banku, HBOR, druge financijske institucije i državni proračun u borbi s posljedicama krize.
Naime, Hrvatska 2009. nije bila pozvala MMF jer je prevladao stav da smo dovoljno financijski stabilni, što je bila istina, ali zbog toga što nismo koristili kreditne linije MMF-a Vlada je “morala" povećati poreze, a recesija je potrajala šest godina.
Upravo zbog straha od opetovane pogrešne politike fiskalne politike u slučaju jače produžene krize uzrokovane koronavirusom, koja bi iscrpila domaće financijske potencijale, Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike i urednik Ekonomskog Laba, pozvao je Vladu da već sada osmisliti cjelovit program makroekonomske prilagodbe u suradnji s institucijama koje mogu osigurati devizne kreditne linije institucijama EU, Svjetskom bankom i MMF-om.
“HNB zahvaljujući razboritoj politici ima dovoljno deviza za sprječavanje naglih slomova deviznog tržišta kroz najmanje deset koronakriza rezerve iznose oko 19 milijarda eura što je ogroman kapacitet pa možemo mirno spavati. Međutim, politika se ne može zasnovati na beskrajnom trošenju rezervi ako potraje kriza. Potrebno je osigurati makroekonomsku ravnotežu u uvjetima širenja deficita proračuna, tako da ne dođe do pretjeranog pada vrijednosti valute koji bi nanio štetu dužnicima", ustvrdio je Šonje.
Dodao je da to posebno vrijedi za slučaj ako počnu rasti kamate na državne obveznice, jer to onda znači i veće kamate za građane i poduzeća, donosi Jutarnji list.