"Potpredsjednik Vlade i ministar financija je telefonski razgovorao sa svojim kolegama o ekonomskim i financijskim učincima koronavirusa i hrvatsko predsjedništvo će tu temu staviti na dnevni red Ecofina (Vijeće za ekonomiju i financije), koje se sastaje 17. ožujka u Bruxellesu", izjavila je novinarima Brnjac, koja je u Europskom parlamentu predstavila što je hrvatsko predsjedanje do sada poduzelo u pogledu epidemije koronavirusom.
Zastupnik Picula je u izjavi novinarima rekao da se svakako mora razmišljati o ekonomskim posljedicama epidemije koronavirusa.
"Turistički sektor je globalno težak nešto više od 10 posto BDP-a, a u Hrvatskoj je to dvostruko više, negdje oko 20 posto naših prihoda dolazi od turizma. Tu nije riječ samo o dolasku ljudi, koji će svakako biti manji, nego o cijelom lancu gospodarskih aktivnosti od putničkih agencija, transportnog sektora do opskrbe hranom i pićem. Informacije koje dobivamo govore da će se u idućih nekoliko mjeseci osjetiti pad turističkog sektora u Hrvatskoj", rekao je Picula, dodajući da je Komisiji uputio pisani upit razmišlja li i tome kako nadoknaditi gubitke u turističkom sektoru.
Zastupnica Sunčana Glavak (HDZ/EPP) ističe potrebu za koordiniranim odgovorom kako bi se amortizirali učinci na društvo i gospodarstvo.
"Potreban je koordinirani odgovor Europske unije kako bi se što kvalitetnije amortizirali nepovoljni učinci koronavirusa na društvo i gospodarstvo, sredstva je potrebno usmjeriti prema medicinskim istraživačkim centrima koji rade na otkrivanju lijeka za bolest, ali i prema gospodarskim djelatnostima koja trpe izvanrednu i nepredviđenu štetu koja može gurnuti gospodarstvo Europske unije u recesiju", rekla je Glavak.
Zastupnik Tomislav Sokol je rekao da se osim epidemioloških u obzir trebaju uzeti i ekonomske posljedice koronavirusa.
"Posljedice su već sada jako velike za Italiju, ali i sve druge zemlje koje su povezane. U tom smislu Hrvatska je itekako izložena zbog naših vanjskotrgovinskih veza s Italijom, ali isto tako i zbog turizma. Mislim da već sada treba početi razmišljati o mjerama kako bi se pomoglo najteže pogođenim područjima, poduzetnicima iz tih područja da mogu nastaviti poslovati, posebice onim malim i srednjim te da se na taj način pokaže europska solidarnost", rekao je Sokol.
"Nalazimo se u situaciji kojoj se za sad ne nazire kraj, i izuzetno je bitno da EU i države članice poslože prioritete. Prvo je naravno zaštita života i zdravlja ljudi, drugo je poduzimanje mjera kako bi se ekonomska šteta svela na najmanju moguću razinu, a zadnje, ali ne manje važne, su lekcije koje ćemo kao društvo i Unija izvući iz ovoga. Ovu situaciju treba shvatiti vrlo ozbiljno, ali je također važno ne širiti paniku i lažne vijesti", rekla je u raspravi na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta zastupnica Biljana Borzan i pozdravila odluku da EU krene u zajedničku nabavu zaštitne opreme i medicinskih potrepština.