FINANCIJSKI SERVIS od 03. veljače 2020.

FINANCIJSKI SERVIS

03. veljače 2020.

 

 

 

SADRŽAJ:

 

  1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb   

  2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala

  3. Izvješća sa svjetskih tržišta

  4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke

  5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka

  6. Tjedni pregled investicijskih fondova: Prevladali gubitnici

  7. Država prodala Badelu 1862 ukupno 11,5 posto dionica te tvrtke

  8. Zabrinutost za kinesku potražnju spustila cijene nafte ispod 56 dolara

  9. Cijene nafte pale četvrti tjedan zaredom, za više od 4 posto

10. Industrija eurozone pokazuje prve znakove oporavka na početku 2020. - Markit

11. EU želi ambiciozan sporazum s Britanijom, ali ne i nelojalnog konkurenta

12. Beroš i europski povjerenici umiruju javnost oko koronovirusa

13. Očekivanja od bogatijih članica EU-a jedno, a mogućnosti drugo, kažu Merkel i Kurz

14. Njemačka i u 2019. s najvećim viškom tekućeg računa u svijetu - Ifo

 

1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb u likvidaciji

 

Datum	Potražnja u kunama	Ponuda u  kunama	Promet u   kunama	Prosječna kamata (%)
03.02.2020.	0,00	645.000.000	0,00	-

 

Trgovanje kunama

	Promet	Kamatna stopa (%)
prekonoćni	0,00	-
Ukupno	0,00	-

Izvor: Tržište novca

 

Kamatne stope u međubankarskom trgovanju

 

datum	prosječna	T/N	S/N	ročni dep.	1 tj.	2 tj.	1 mj.	3 mj.	6 mj.	opoziv	prekonoćni
05.12.19.	0,05	-	-	-	0,05	-	-	-	-	-	-

Izvor: HNB

 

 U današnjem trgovanju na Tržištu novca, ni 3. radni dan za redom, nije bilo ukupno prijavljene potražnje.

 Ukupno prijavljena potražnja danas je, kao i 31. siječnja, u cijelosti izostala.

 Istodobno se na strani ponude našlo 645 milijuna kuna ili za oko 0,5 posto manje no u petak.

 Kunskog prometa na Tržištu novca danas nije bilo obzirom da nije bilo zainteresiranih korisnika.

 

2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala

 

Crobex pao za nešto više od 0,7 posto

 

 Glavni dionički indeksi Zagrebačke burze tjedan su počeli padom vrijednosti, Crobex je snižen za nešto više od 0,7 posto, a Crobex10 za gotovo 0,5 posto, uz skroman obujam trgovanja. 

 Nakon rasta zadnja dva trgovinska dana, Crobex indeks je u ponedjeljak pao za 0,73 posto, na 2.026,57 bodova.

 Vrijednost Crobexa10 je, nakon tri dana rasta, pala za 0,47 posto, na 1.210,90 bodova.  

 Redovni promet dionicama iznosio je 4,1 milijun kuna, što je za oko 5,5 milijuna kuna manje nego u petak, a tek su dvije dionice imale više od pola milijuna kuna prometa. 

 U takvim je uvjetima najtrgovanija bila povlaštena dionica Adris grupe, s prometom od 572,8 tisuća kuna. Zadnja joj je cijena ostala na 502 kune.

 Više od pola milijuna kuna prometa imala je još tek dionica Valamar Riviere, 549,2 tisuće kuna, a i njoj zadnja cijena stagnira, na 37,80 kuna. 

 Po prometu, koji je iznosio 450,5 tisuća kuna, slijedi dionica Optima telekoma, koja predvodi likvidnije gubitnice s padom cijene za 3,47 posto, na 8,35 kuna. 

 Pala je cijena i dionicama Podravke, i to za 2,10 posto, na 467 kuna, uz promet od 423,7 tisuća kuna. 

 Dionicama HT-a ostvaren je promet od 322,15 tisuća kuna, a zadnja im je cijena u plusu od 0,27 posto, na 184 kune. 

 Veće su likvidnije dobitnice dionice Đuro Đaković grupe s rastom cijene za 4 posto, na 4,94 kune, a imale su promet od 130,15 tisuća kuna. 

 Nešto se više danas trgovalo i dionicama Končar - Distributivni i specijalni transformatori (Končar D&ST), redovne su imale promet od 108,8 tisuća kuna, a povlaštene 58 tisuća kuna. Cijene su im, pak, bilježile suprotne predznake, redovnima je porasla za 2,17 posto, na 1.410 kuna, dok je povlaštenima pala za 3,57 posto, na 1.350 kuna.

 Još je veći pad cijene imala dionica Jadroagenta, za 4,76 posto, na 1.400 kuna, ali uz skromniji promet od 14 tisuća kuna.  

 Među dionicama s više od sto tisuća kuna prometa gubitnice su dionice Zagrebačke banke, s padom cijene za 0,79 posto, na 62,50 kuna, AD Plastika za 1,02 posto, na 195 kuna, te Atlantske plovidbe, za 2,95 posto, na 329 kuna. 

 Nasuprot tomu, najveće su cjenovne poraste zabilježile danas dionice Koke, za 8 posto, na 216 kuna, te Brodogradilišta Viktor Lenac, za 6,02 posto, na 8,80 kuna. Dionicama Koke ostvaren je promet od 13 tisuća kuna, a dionicama Lenca gotovo 80 tisuća kuna. 

 

Redovno tržište

 

Izdavatelj	Tržište	Trg.mod.	Najviša	Najniža	Zatvaranje	Promet	Promjena
AD PLASTIK d.d.	RP	CT	197,00	195,00	195,00	147.514	-1,02%
ADRIS GRUPA d.d.	RR	CT	555,00	555,00	555,00	61.050	0,00%
ADRIS GRUPA d.d.	RR	CT	502,00	500,00	502,00	572.808	0,00%
ATLANTIC GRUPA d.d.	RP	CT	1.330,00	1.330,00	1.330,00	17.290	-0,75%
ATLANTSKA PLOVIDBA d.d.	RR	CT	335,00	322,00	329,00	287.068	-2,95%
AUTO HRVATSKA d.d.	RR	CT	920,00	920,00	920,00	2.760	-0,54%
Cakovecki mlinovi d.d.	RR	CT	6.500,00	6.500,00	6.500,00	19.500	-0,76%
DURO DAKOVIC GRUPA d.d.	RR	CT	5,00	4,85	4,94	130.151	4,00%
Dalekovod, d.d.	RO	CT	5,00	4,93	4,93	8.146	-1,40%
ERICSSON NIKOLA TESLA d.d.	RR	CT	1.425,00	1.420,00	1.420,00	81.015	-1,05%
ZAIF Proprius dd u likvid	RR	CTLL	15,00	15,00	15,00	14.955	2,04%
Imperial Riviera d.d.	RR	CT	800,00	800,00	800,00	52.000	0,00%
HPB d.d.	RO	CT	615,00	610,00	610,00	51.965	-0,81%
HT d.d.	RO	CT	185,00	184,00	184,00	322.150	0,27%
INSTITUT IGH d.d.	RO	CT	95,00	93,50	93,50	6.632	-2,09%
ISTARSKA KRED. BANKA UMAG	RR	CT	1.720,00	1.720,00	1.720,00	13.760	0,00%
INA d.d.	RO	CT	3.120,00	3.120,00	3.120,00	56.160	0,00%
JADROAGENT d.d.	RR	CT	1.430,00	1.400,00	1.400,00	14.130	-4,76%
KONCAR - D&ST dd	RR	CT	1.410,00	1.390,00	1.410,00	108.810	2,17%
KONCAR - D&ST dd	RR	CT	1.350,00	1.350,00	1.350,00	58.050	-3,57%
KONCAR d.d.	RO	CT	635,00	630,00	635,00	36.035	0,00%
KOKA d.d.	RR	CTLL	216,00	216,00	216,00	13.176	8,00%
KRAS d.d.	RR	CT	820,00	810,00	820,00	79.920	0,00%
LUKA PLOCE d.d.	RO	CT	412,00	412,00	412,00	4.532	0,49%
MAISTRA d.d.	RR	CT	310,00	302,00	302,00	3.330	-2,58%
MAGMA d.d.	RR	CTLL	0,19	0,19	0,19	29	0,00%
OT-OPTIMA TELEKOM d.d.	RO	CT	8,55	8,25	8,35	450.547	-3,47%
Privredna banka Zagreb d.d	RR	CT	900,00	900,00	900,00	25.200	0,00%
PLAVA LAGUNA d. d.	RR	CT	1.740,00	1.740,00	1.740,00	48.720	0,58%
PODRAVKA d.d.	RP	CT	471,00	466,00	467,00	423.674	-2,10%
PETROKEMIJA, d.d.	RO	CT	56,50	55,50	56,50	29.756	0,00%
Valamar Riviera d.d.	RP	CT	37,90	37,70	37,80	549.233	0,00%
Saponia d.d.	RR	CT	342,00	340,00	342,00	61.640	0,59%
SZAIF d.d.	RR	CT	21,00	19,10	21,00	12.286	0,00%
TANKERSKA NEXT GENERATION	RO	CT	40,00	40,00	40,00	4.800	-2,44%
TURISTHOTEL d.d.	RR	CT	3.040,00	3.040,00	3.040,00	12.160	0,66%
VARTEKS d. d.	RO	CT	16,00	16,00	16,00	19.840	-3,03%
VIRO TVORNICA SECERA d.d.	RO	CT	61,00	58,00	61,00	86.058	-1,61%
BRODOGR. VIKTOR LENAC d.d.	RR	CT	8,80	8,35	8,80	79.892	6,02%
Zagrebacka banka d.d.	RR	CT	63,50	62,50	62,50	168.845	-0,79%
ZITNJAK d.d.	RR	CTLL	80,00	80,00	80,00	13.760	0,00%
Promet						4.149.345
Obveznice
ATLANTIC GRUPA d.d.	RO	HRK	100,00	100,00	100,00	193.500	3,123%
Promet						193.500
Ukupan promet						4.342.845

Izvor: Zagrebačka burza; RR-redovno tržište; RO-Službeno tržište; PR-primarno tržište; CT-Kontinuirano trgovanje; AUCT-trgovanje aukcijama

 

Progress tržište

 

Izdavatelj	Tržište	Trg.mod.	Najviša	Najniža	Zatvaranje	Promet	Promjena
BC Institut d.d.	SS	CTLL	150,00	150,00	150,00	7.500	0,00%
Ukupan promet						7.500

Izvor: Zagrebačka burza; MF-fortis; MA-Alter; MX-x; CT-Kontinuirano trgovanje; AUCT-trgovanje aukcijama

 

OTC tržište

 

ISN	Izdavatelj	Najviša	Najniža	Količina	Promet
HRRHMFO217A8	RHMF	103,80	103,80	1.125.000	1.167.750
HRRHMFO222E0	RHMF	100,74	100,74	200.000	1.498.267
HRRHMFO23BA4	RHMF	106,00	106,00	20.000.000	21.199.600
HRRHMFO24BA2	RHMF	99,95	99,95	30.000.000	29.985.000
Ukupan promet				51.325.000	53.850.617

Izvor: Zagrebačka burza;

 

Vrijednosti mirovinskih fondova

 

Većina Mirexa bilježila pad

 

 Indeksi MIREX kategorija A i B prema podacima HANFA-e, u petak su 31. siječnja, u odnosu na prethodni radni dan bilježili pad vrijednosti, dok je vrijednost MIREX-a kategorije C zabilježila rast.

 Tako je vrijednost MIREX-a kategorije A u odnosu na prethodni radni dan zabilježila pad od 0,1974 boda ili oko 0,13 posto, spustivši se tako ispod razine od 153 boda – na 152,9831 bod. Posljedica je to pada vrijednosti svih mirovinskih fondova kategorije A. Tako je vrijednost Raiffeisen fonda A pala 0,27 posto, na 150,3466 bodova a fonda PBZ Croatia osiguranja A 0,12 posto, na 161,5401 bod. Također je pala vrijednost i fonda Erste Plavi 0,08 posto, na 154,6279 bodova te AZ fonda A 0,05 posto, na 150,9376 bodova.

 MIREX kategorije B pak zabilježio je pad vrijednosti od 0,2656 bodova ili oko 0,1 posto – na 266,3208 bodova. Posljedica je to pada vrijednosti svih mirovinskih fondova kategorije B. Tako je vrijednost Raiffeisen fonda B pala 0,17 posto, na 272,012 bodova a fonda PBZ Croatia osiguranja B 0,1 posto, na 252,9015 bodova. Također je pala vrijednost i fonda Erste Plavi B 0,08 posto, na 283,161 bod te AZ fonda B 0,05 posto, na 261,4411 bodova.

 MIREX kategorije C zabilježio je rast vrijednosti od 0,0117 bodova ili oko 0,01 posto – na 136,2796 bodova. Posljedica je to rasta vrijednosti svih mirovinskih fondova kategorije C. Tako je vrijednost fonda Erste Plavi C porasla 0,02 posto, na 140,0537 bodova a fonda PBZ Croatia osiguranja C 0,01 posto, na 136,1151 bod. Također je porasla vrijednost i AZ fonda C 0,01 posto, na 132,8824 boda, dok je vrijednost Raiffeisen fonda C zabilježila tek minimalan rast na 139,1966 bodova.

 MIREX je prosječna vrijednost obračunske jedinice svih OMF-ova iste kategorije (A,B,C), koja se računa kao ponderirana aritmetička sredina, pri čemu ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj neto imovini svih OMF-ova iste kategorije.

 

Mirovinski fond	Vrijednost na dan 30.01.	Vrijednost na dan 31.01.	%
Mirex A	153,1805	152,9831	-0,13
Mirex B	266,5864	266,3208	-0,10
Mirex C	136,2679	136,2796	0,01
PBZ Croatia osig. OMF A	161,7328	161,5401	-0,12
PBZ Croatia osig. OMF B	253,1650	252,9015	-0,10
PBZ Croatia osig. OMF C	136,1035	136,1151	0,01
AZ OMF A	151,0109	150,9376	-0,05
AZ OMF B	261,5688	261,4411	-0,05
AZ OMF C	132,8692	132,8824	0,01
Raiffeisen OMF A	150,7596	150,3466	-0,27
Raiffeisen OMF B	272,4616	272,0120	-0,17
Raiffeisen OMF C	139,1906	139,1966	0,00
Erste Plavi OMF A	154,7540	154,6279	-0,08
Erste Plavi OMF B	283,3916	283,1610	-0,08
Erste Plavi OMF C	140,0277	140,0537	0,02

Izvori: HANFA; REGOS                                                                                                                                                                

 

Vrijednosti Investicijskih fondova

 

I dalje gubitnici u većini

 

 Među investicijskim fondovima, prema podacima HRPORTFOLIO-a, i u petak su 31. siječnja, 2. dan za redom, gubitnici bili u većini.

 Naime, 45 je investicijskih fondova ili 54,22 posto bilježilo gubitke, dok ih je 37 ili 44,58 posto bilježilo dobitke. Pritom je vrijednost jednog fonda ostala nepromijenjena.

 Među dioničkim investicijskim fondovima i ovaj je puta, 2. dan za redom, gubitnika bilo više. Naime, 16 je fondova bilježilo pad a 8 rast vrijednosti. Tako su se gubici kretali u rasponu od 0,09 posto Capital Breeder fonda do čak 2,23 posto Generali Energija fonda. S druge su se pak strane dobici kretali u rasponu od minimalnih 0,00 posto InterCapital SEE Equity - klasa B fonda do 0,85 posto Platinum Global Opportunity fonda.

 I kod mješovitih investicijskih fondova i ovaj su puta, 2. dan za redom, gubitnici bili u većini. Naime, 13 je fondova izgubilo a 4 dobilo na vrijednosti. Tako su se gubici kretali u rasponu od 0,01 posto ZB global 20 fonda do 0,74 posto PBZ Global fonda. S druge su pak strane dobitke zabilježili HPB Bond Plus fond (0,01 posto), Erste Adriatic Multi Asset fond (0,09 posto), Allianz Portfolio fond (0,17 posto) i OTP uravnoteženi fond (0,23 posto).

 Među obvezničkim investicijskim fondovima i ovaj su puta, 4. dan za redom, dobitnici bili u većini. Naime, 11 je fondova dobilo a 3 izgubilo na vrijednosti. Tako su se dobici kretali u rasponu od 0,01 posto Raiffeisen USD 2021 Bond fonda do 0,1 posto Erste Adriatic Bond fonda. S druge su pak strane gubitke zabilježili InterCapital Dollar Bond - klasa B fond (-0,00 posto), PBZ Conservative 10 fond (-0,07 posto) i Platinum Corporate Bond - klasa B fond (-0,1 posto).

 I među kratkoročnim obvezničkim investicijskim fondovima i ovaj su puta, 4. dan za redom, dobitnici bili u većini. Naime, 14 je fondova dobilo a 6 izgubilo na vrijednosti, dok je vrijednost OTP start fonda ostala nepromijenjena. Pritom su i dobici i gubici bili uglavnom minimalni. Tako su pak značajniji rast vrijednosti zabilježili Erste E-Conservative fond (0,01 posto), OTP Short-term bond fond (0,01 posto), Allianz Short Term Bond fond (0,02 posto), Erste Conservative fond (0,02 posto) i PBZ D-START fond (0,03 posto).

 Među posebnim fondovima i ovaj puta, 2. dan za redom, tek gubitnici. Naime, svih je 6 fondova zabilježilo pad vrijednosti. Tako su se gubici kretali u rasponu od 0,14 posto Raiffeisen Harmonic fonda do 0,94 posto ZB Future 2040 fonda.

 

Fond	Datum	Valuta	Cijena udjela	Dnevno %
Dionički fondovi
Platinum Global Opportunity	31.01.	$	17,0307	0,85
Platinum Blue Chip	31.01.	€	91,8669	0,40
OTP indeksni	31.01.	kn	50,5661	0,17
Allianz Equity	31.01.	€	194,8372	0,15
A1	31.01.	kn	72,6700	0,08
OTP Meridian 20	31.01.	€	103,5182	0,08
PBZ Equity fond	31.01.	€	13,8805	0,06
InterCapital SEE Equity - klasa B	31.01.	€	126,6435	0,00
Capital Breeder	31.01.	kn	117,8696	-0,09
Generali Victoria	31.01.	kn	21,6100	-0,10
Erste Adriatic Equity	31.01.	€	84,6694	-0,18
ZB aktiv	31.01.	kn	126,9321	-0,37
HPB Dionički	31.01.	kn	124,7803	-0,58
Generali BRIC	31.01.	€	94,3678	-1,02
Generali Nova Europa	31.01.	kn	7,1421	-1,19
USA Blue Chip	31.01.	$	20,5803	-1,41
ZB euroaktiv	31.01.	€	149,1960	-1,42
InterCapital Global Equity - klasa B	31.01.	€	14,5859	-1,44
ZB BRIC+	31.01.	€	110,7891	-1,48
Triglav Special Opportunity	31.01.	kn	173,2183	-1,48
Generali Prvi Izbor	31.01.	kn	17,3912	-1,55
ZB trend	31.01.	$	227,9260	-1,56
Generali Europa	31.01.	€	134,2485	-1,59
Generali Energija	31.01.	kn	8,2891	-2,23
Mješoviti fondovi
OTP uravnoteženi	31.01.	€	14,4380	0,23
Allianz Portfolio	31.01.	kn	187,5353	0,17
Erste Adriatic Multi Asset	31.01.	€	102,9312	0,09
HPB Bond Plus	31.01.	€	105,4019	0,01
ZB global 20	31.01.	€	107,0301	-0,01
HPB Global	31.01.	kn	117,2804	-0,03
PBZ International Multi Asset fond	31.01.	€	100,0386	-0,10
InterCapital Income Plus - klasa B	31.01.	€	116,3919	-0,11
PBZ Flexible 30 fond	31.01.	€	108,8978	-0,14
You Invest Solid	31.01.	€	108,1899	-0,17
OTP Absolute	31.01.	€	101,4574	-0,19
You Invest Balanced	31.01.	€	108,4807	-0,31
You Invest Active	31.01.	€	108,6680	-0,39
Generali Balanced	31.01.	kn	135,3976	-0,42
ZB global	31.01.	€	181,5813	-0,45
InterCapital Balanced - klasa B	31.01.	€	15,8894	-0,67
PBZ Global fond	31.01.	€	17,3899	-0,74
Obveznički fondovi
Erste Adriatic Bond	31.01.	€	129,1953	0,17
InterCapital Global Bond - klasa B	31.01.	€	15,9316	0,09
HPB Obveznički	31.01.	€	176,3250	0,08
ZB bond	31.01.	€	214,6152	0,07
InterCapital Bond - klasa B	31.01.	€	244,2018	0,04
PBZ Bond fond	31.01.	€	143,5709	0,04
Triglav Emerging Bond	31.01.	kn	90,5931	0,02
Raiffeisen Classic	31.01.	€	113,7015	0,02
PBZ Dollar Bond fond 2	31.01.	$	107,5489	0,02
PBZ Dollar Bond fond	31.01.	$	110,4014	0,02
Raiffeisen USD 2021 Bond	31.01.	$	105,2720	0,01
InterCapital Dollar Bond - klasa B	31.01.	$	104,4315	-0,00
PBZ Conservative 10 fond	31.01.	€	123,1078	-0,07
Platinum Corporate Bond - klasa B	31.01.	$	99,0190	-0,10
Kratkoročni obveznički fondovi
PBZ D-START fond	31.01.	$	139,2581	0,03
Erste Conservative	31.01.	kn	152,9779	0,02
Allianz Short Term Bond	31.01.	kn	119,1374	0,02
OTP Short-term bond	31.01.	€	100,3521	0,01
Erste E-Conservative	31.01.	€	116,5824	0,01
Generali Plus	31.01.	kn	1.406,1705	0,00
Auctor Plus	31.01.	kn	112,5262	0,00
HPB Kratkoročni obveznički kunski	31.01.	kn	144,3629	0,00
InterCapital Short Term Bond	31.01.	kn	130,9111	0,00
ZB eplus - klasa BK	31.01.	€	151,3777	0,00
ZB eplus - klasa BE	31.01.	€	151,3777	0,00
ZB plus	31.01.	kn	176,3001	0,00
SQ Flow	31.01.	kn	1.013,8305	0,00
HPB Kratkoročni obveznički eurski	31.01.	€	106,7753	0,00
OTP start	31.01.	kn	133,2011	0,00
PBZ START fond	31.01.	kn	143,7255	-0,00
Raiffeisen Flexi Euro kratkoročni obveznički	31.01.	€	106,5193	-0,00
OTP e-start	31.01.	€	101,7041	-0,00
Raiffeisen Flexi Kuna kratkoročni obveznički	31.01.	kn	103,0206	-0,00
PBZ Short term bond fond	31.01.	kn	105,6034	-0,00
PBZ Euro Short Term Bond fond	31.01.	€	100,5327	-0,00
Novčani fondovi
Triglav Multicash	31.01.	kn	106,0475	-0,0120
Posebni fondovi
Raiffeisen Harmonic	31.01.	€	113,9961	-0,14
ZB Future 2025	31.01.	€	119,2912	-0,62
ZB Future 2030	31.01.	€	121,3378	-0,83
Raiffeisen Dynamic	31.01.	€	116,6686	-0,91
ZB Future 2055	31.01.	€	121,2033	-0,93
ZB Future 2040	31.01.	€	120,9097	-0,94

Izvor: HrPortfolio

 

3. Izvješća sa svjetskih tržišta

 

a) Indeksi na svjetskim burzama

Burza / Indeks	TRENUTNI	ZATVARANJE
New York/DJIA	28.256	28.859
Tokyo/Nikkei	22.971	23.205
London/FTSE-100	7.288	7.286
Frankfurt/DAX 30	13.020	12.981

*Izvor: REUTERS

 

 Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale jer se ulagači plaše negativnih posljedica širenja koronavirusa na kinesko, ali i svjetsko gospodarstvo.

 Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna potonuo 2,5 posto, na 28.256 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 2,1 posto, na 3.225 bodova, a Nasdaq indeks 1,8 posto, na 9.150 bodova.

 Najveći tjedni pad tih indeksa od kolovoza prošle godine posljedica je širenja koronavirusa u i izvan Kine.

 Od tog je virusa u Kini dosad umrlo više od 300 ljudi, a zaraženo ih je više od 14.000, pri čemu su slučajevi tog virusa zabilježeni u svim kineskim provincijama i u dvadesetak zemalja svijeta.

 Kina poduzima niz mjera za sprječavanje širenja zaraze, od karantene u nekoliko gradova do zabrane javnog okupljanja, no ulagači su zabrinuti dok se procjenjuje koliki bi mogao biti negativni utjecaj na gospodarstvo.

 Zrakoplovne kompanije otkazuju letove za i izvan Kine, a mnoge su kompanije privremeno obustavile poslovanje u Kini.

 Analitičari smatraju da će širenje koronavirusa, poput svojedobno SARS-a, najviše pogoditi turizam i povjerenje potrošača, pa se očekuje i pad potrošnje i prihoda mnogih kompanija u Kini.

 Analitičari JPMorgana smanjili su zbog toga procjene rasta kineskog gospodarstva u prvom ovogodišnjem s prethodnih 6,3 na 4,9 posto, dok bi u cijeloj ovoj godini rast mogao iznositi 5,6 posto.

 „Iskustva sa SARS virusom iz 2003. godine pokazuju da bi šok mogao imati veliki utjecaj na gospodarsku aktivnost, posebice ako se zbog straha smanji mobilnost ljudi. Prelijevanje negativnog utjecaja iz Kine na ostatak svijeta mogao bi biti puno veći nego u doba SARS epizode, s obzirom da je od tada udjel kineskog gospodarstva u svjetskom znatno porastao”, pišu analitičari JPMorgana u osvrtu na situaciju na tržištima.

 Zbog toga su smanjili i procjenu rasta globalnog gospodarstva u prvom tromjesečju za 0,3 postotna boda.

 „Na temelju obrasca drugih epidemija, očekujemo da će se virus prestati širiti za dva do tri mjeseca, što znači da će potisnuti aktivnosti u tekućem tromjesečju. No, na temelju prijašnjih iskustava, očekujemo također da će uslijediti puni oporavak”, pišu analitičari JPMorgana.

 Zbog koronavirusa u drugi je plan pao brexit. U petak je Britanija službeno izašla iz Europske unije, čime je završen jedan proces koji je trajao tri i pol godine, a počinje novi koji bi trebao potrajati 11 mjeseci.

 U tom tranzicijskom razdoblju Britanija i EU trebale bi postići dogovor o budućim trgovinskim odnosima.

 U četvrtak su rejting agencije S&P i Moody's upozorile da će rejting Britanije biti pod pritiskom ako nakon brexita pristup Britanije jedinstvenom europskom tržištu bude ograničen.

 I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 3,9 posto, na 7.286 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 4,4 posto, na 12.981 bod, a pariški CAC 3,6 posto, na 5.806 bodova.

 Zbog toga je STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica pao oko 3 posto, što je njegov najveći tjedni gubitak u posljednjih šest mjeseci.

 Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks skliznuo 2,6 posto, na 23.205 bodova.

 Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica blago porasle, zahvaljujući oporavku pojedinih sektora nakon oštrog pada prošloga tjedna, no trguje se oprezno dok ulagači prate vijesti o širenju koronavirusa.

 STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je oko 9,30 sati u plusu 0,2 posto, nakon što je prošloga tjedna oštro pao.

 Jutros je londonski FTSE indeks ojačao 0,05 posto, na 7.288 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,30 posto, na 13.020 bodova, a pariški CAC 0,05 posto, na 5.807 bodova.

 Najviše su jutros porasle cijene dionica u turističkom sektoru, u prosjeku 0,5 posto, dok su najviše pale u rudarskom, za 1,1 posto.

 Tako se turistički sektor ponešto oporavio, dok je rudarski i dalje pod pritiskom zbog širenja koronavirusa, od kojega je dosad umrlo više od 360 ljudi, a zaraženo ih je više od 17.000.

 Pritom su slučajevi tog virusa zabilježeni u svim kineskim provincijama i u dvadesetak zemalja svijeta, pri čemu je u Filipinima u nedjelju zabilježen prvi smrtni slučaj od tog virusa izvan Kine.

 Kina poduzima niz mjera kako bi suzbila širenje virusa i podržala gospodarstvo.

 No, ekonomisti Citigroupa kažu da mjere kineskih vlasti vjerojatno neće biti dovoljne da spriječe oštro usporavanje rasta kineskog gospodarstva u prvom tromjesečju.

 Očekuju da će u tekućem kvartalu rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) usporiti na 4,8 posto na godišnjoj razini, sa 6 posto u prethodnom tromjesečju, dok bi u cijeloj ovoj godini rast gospodarstva mogao usporiti na 5,5 posto.

 „Kako se većina zaposlenika neće vratiti na posao do 9. veljače, gubici u proizvodnji vjerojatno će biti veći nego što se očekuje, pa će vlasti morati poduzeti nove mjere kako bi umanjile negativni utjecaj koronavirusa na gospodarstvo”, pišu ekonomisti Citigroupa u osvrtu na situaciju na tržištima.

 A na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 0,9 posto, oslabivši osmi dan zaredom.

 Pritom su najviše, više od 7,5 posto, potonule cijene dionica na burzi u Šangaju, pa je izbrisano gotovo 400 milijardi dolara tržišne vrijednosti tamošnjih dionica.

 Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks skliznuo 1 posto, na 22.971 bod.

 

b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta

 

	NAJVIŠI	NAJNIŽI	Promjena %
Euro/USD	1,1095	1,1058	-0,27
USD/JPY	108,70	108,31	0,17
GBP/USD	1,3184	1,3046	-1,08
USD/CHF	0,9658	0,9629	0,16
USD/CAD	1,3255	1,3230	0,05

*Izvor: Investing

 

 Dolar je u ponedjeljak na međunarodnim tržištima ojačao prema košarici drugih najznačajnijih valuta, dok su valute-utočišta oslabile jer su se strahovi investitora povezani s epidemijom koronavirusa zasad stišali.

 Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema drugih šest najznačajnijih svjetskih valuta, porastao je u takvom ozračju za 0,26 posto u odnosu na zatvaranje u petak, dosegnuvši 97,64 boda.

 Euro je oslabio prema dolaru 0,2 posto u odnosu na zatvaranje u petak i njime se trgovalo po 1,1073 dolara. Funta je oslabila u jednom trenutku čak 0,6 posto prema dolaru, na 1,3126 dolara, nakon najnovijih oštrih izjava premijera Borisa Johnsona u vezi pregovora s Europskom unijom. 

 Cijena jena, valute-utočišta, pala je za 0,2 posto prema dolaru, na 108,52 jena za dolar, skliznuvši u odnosu na najviše razine u tri tjedna od 108,305 jena za dolar, koliko mu je cijena nakratko dosegnula u trgovanju u petak. I švicarski franak u takvim je okolnostima oslabio prema dolaru.

 Nadalje, pod prodajnim pritiskom ostaje kineska valuta kojoj se cijena na inozemnim tržištima zadržala na najnižim razinama od sredine prosinca, na oko 7,0230 juana za dolar. Na domaćem tržištu oslabila je jedan posto u odnosu na razine prije kineskih novogodišnjih praznika, na 7,0268 juana za dolar.

 Kineske vlasti poduzele su brojne mjere radi podrške gospodarstvu pogođenom trgovinskim ograničenjima i obustavom poslovanja kompanija zbog epidemije koronavirusa, uključujući smanjenje ključnih kamatnih stopa.

 Na kineskim tržištima danas su zabilježeni naglašeniji prodajni pritisci zbog toga što je prvi radni dan nakon produljenih kineskih novogodišnjih praznika zbog epidemije koronavirusa. To je rezultat prodajnih pritisaka nagomilanih tijekom praznika i nije posljedica novih strahova investitora, pojasnili su analitičari. 

 "Kineska tržišta samo hvataju korak s prošlotjednim kretanjima obilježenim zazorom od rizika", rekao je Adam Cole, valutni analitičar u RBC Capital Marketsu.

 Za nove smjernice u vezi zdravlja američkog gospodarstva investitori će krajem tjedna pratiti najnovije podatke o novim radnim mjestima, podsjeća Reuters.

 

c) iznos LIBOR-a (%):

Datum	Tip	Preko noći	1 tjedan	1 mjesec	3 mjeseca	6 mjeseci	12 mjeseci
31.01.2020.	EUR LIBOR	-0,56629	-0,54343	-0,50786	-0,41643	-0,38400	-0,30957
31.01.2020.	USD LIBOR	1,56875	1,58913	1,66188	1,75113	1,74525	1,80663
31.01.2020.	GPB LIBOR	0,67525	0,68200	0,70800	0,76475	0,81950	0,87925
31.01.2020.	JPY LIBOR	-0,10817	-0,08467	-0,08383	-0,05667	0,01250	0,11717
31.01.2020.	CHF LIBOR	-0,77860	-0,79440	-0,77340	-0,69000	-0,64080	-0,50600

Izvor: global-rates

 

Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 04. veljače

 

Euro 1	USD 1	GBP 1	JPY 100	CHF 1	XDR 1
7,4352	6,7202	8,7773	6,1986	6,9683	9,2995

Izvor: HNB

 

 Kuna je na tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) utvrđenoj u ponedjeljak, u odnosu na tečajnicu od petka, ojačala prema euru za 0,01 posto.

 Srednji tečaje eura na današnjoj tečajnici središnje banke, koja se primjenjuje od utorka, iznosi 7,435270 kuna.

 Na vrijednosti su prema kuni oslabile još američka i britanska valuta, za 0,32 posto, odnosno za 0,65 posto, dok je švicarski franak ojačao prema kuni za 0,17 posto.

 Tako će se dolar sutra mijenjati po srednjem tečaju od 6,720237 kuna, funta po 8,777323 kune i franak po 6,968388 kuna.

 

5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 04. veljače

 

a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove

Država, valuta	EURO	SAD	V. Brit.	Švicarska
Banka	EUR 1	USD 1	GBP 1	CHF 1
Zagrebačka banka	7,5050	6,9352	9,0254	7,1972
OTP Banka Hrvatska	7,5334	6,9578	9,0831	7,2160
Partner banka	7,5100	6,9788	9,0206	7,2162
Erste&Steiermarkische Bank	7,5100	6,9180	9,0680	7,1740
Hrvatska poštanska banka	7,5000	6,9915	9,1317	7,2638
Podravska banka	7,6107	7,0030	9,4042	7,1866
Istarska kreditna banka	7,5100	7,0401	9,6462	7,2101
Karlovačka banka	7,5190	6,9960	9,1374	7,2543
Croatia banka	7,5088	6,9292	9,1091	7,1697
Sberbank	7,5410	6,9608	9,0196	7,2471
Addiko Bank	7,5080	6,9910	9,1310	7,2330
Fina	7,4700	6,9915	9,1317	7,2638
Privredna banka	7,5050	7,0348	9,0927	7,2597

 

b) Prodajni tečaj za devize

Država, valuta	EURO	SAD	V. Brit.	Švicarska
Banka	EUR 1	USD 1	GBP 1	CHF 1
HNB	7,4575	6,7403	8,8036	6,9892
Zagrebačka banka	7,4950	6,8942	8,9903	7,1588
OTP Banka Hrvatska	7,5230	6,9309	9,0216	7,1707
Partner banka	7,5000	6,9218	9,9767	7,1674
Erste&Steiermarkische Bank	7,4950	6,8932	9,0273	7,1482
Hrvatska poštanska banka	7,4900	6,8882	8,9967	7,1565
Podravska banka	7,6099	6,9030	9,0071	7,1566
Istarska kreditna banka	7,4950	6,9352	9,6023	7,1702
Karlovačka banka	7,5090	6,9270	9,0473	7,1827
Croatia banka	7,4940	6,8613	8,9950	7,1000
Sberbank	7,5360	6,9270	9,9753	7,2123
Addiko Bank	7,4980	6,8900	9,0300	7,1320
Fina	7,4600	6,8882	8,9967	7,1565
Privredna banka	7,4950	6,9309	9,0026	7,1878

 

c) Kupovni tečaj za devize

Država, valuta	EURO	SAD	V. Brit.	Švicarska
Banka	EUR 1	USD 1	GBP 1	CHF 1
HNB	7,4129	6,7000	8,7509	6,9474
Zagrebačka banka	7,3950	6,5723	8,5603	6,8028
OTP Banka Hrvatska	7,3913	6,5123	8,5472	6,7868
Partner banka	7,3900	6,5286	8,5778	6,7693
Erste&Steiermarkische Bank	7,3950	6,5702	8,5271	6,8132
Hrvatska poštanska banka	7,3900	6,5522	8,5578	6,7872
Podravska banka	7,3900	6,5662	8,5506	6,8075
Istarska kreditna banka	7,3950	6,5300	8,2506	6,7802
Karlovačka banka	7,3900	6,5500	8,5549	6,7918
Croatia banka	7,3980	6,5912	8,5807	6,8555
Sberbank	7,4250	6,6246	8,6418	6,8987
Addiko Bank	7,3980	6,5900	8,5300	6,8320
Fina	7,3900	6,5522	8,5578	6,7872
Privredna banka	7,3950	6,5271	8,5635	6,7691

 

d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove

Država, valuta	EURO	SAD	V. Brit.	Švicarska
Banka	EUR 1	USD 1	GBP 1	CHF 1
Zagrebačka banka	7,3850	6,5312	8,4682	6,7365
OTP Banka Hrvatska	7,3817	6,4598	8,4594	6,7101
Partner banka	7,3800	6,4715	8,5240	6,7105
Erste&Steiermarkische Bank	7,3850	6,5430	8,4840	6,7860
Hrvatska poštanska banka	7,3700	6,4539	8,4295	6,6854
Podravska banka	7,3650	6,4962	8,4606	6,7575
Istarska kreditna banka	7,3850	6,4651	8,1716	6,7053
Karlovačka banka	7,3800	6,5000	8,4896	6,7400
Croatia banka	7,3869	6,5240	8,4753	6,7858
Sberbank	7,4050	6,5912	8,5983	6,8639
Addiko Bank	7,3880	6,4890	8,4290	6,7310
Fina	7,3700	6,4539	8,4295	6,6854
Privredna banka	7,3850	6,4618	8,4778	6,7014

 

6. Tjedni pregled investicijskih fondova: Prevladali gubitnici

 

 Među 83 otvorena investicijska fonda, prema podacima HRPORTFOLIO-a, nakon sedam tjedana vladavine dobitnika prevladali su fondovi s padom vrijednosti udjela.

 Uvećanjem je zaključilo 29 fondova a 54 fonda bilježe pad. Dva su fonda zaključila s rastom većim od jedan posto, a 21 fond je pao više od jedan posto.

 Na ljestvici deset fondova s najvećim porastom šest mjesta zauzeli su obveznički te po dva mjesta dionički i mješoviti fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -6,05 posto do +1,77 posto.

 Od 24 dionička fonda porasla su tek tri. Tako je Platinum Blue Chip uvećan za 1,77 posto, Platinum Global Opportunity je porastao za 0,22 posto, dok A1 bilježi rast od 0,03 posto. S druge je pak strane ZB BRIC+ zabilježio minus od 6,05 posto, Generali BRIC je pao za 4,83 posto a Generali Energija za 4,71 posto.

 Svih šest posebnih fondova bilježi pad, a predvodi ih ZB Future 2055 s minusom od 2,24 posto.

 Rast vrijednosti bilježe tek tri od 17 mješovitih fondova. Tako je OTP uravnoteženi zaključio tjedan s rastom od 0,61 posto a slijede Erste Adriatic Multi Asset s uvećanjem od 0,24 posto te Allianz Portfolio (+0,12%). S druge je pak strane PBZ Global pao za 1,46 posto a You Invest Active za 1,08 posto.

 Rast bilježi devet od 14 obvezničkih fondova. Tako je Triglav Emerging Bond uvećan za 1,34 posto a slijede ga InterCapital Global Bond – klasa B i Erste Adriatic Bond s porastom od 0,76 posto i 0,33 posto. S druge je pak strane PBZ Conservative 10 pao za 0,24 posto.

 Od 21 kratkoročnog obvezničkog fonda poraslo ih njih 14. Najveći rast, za 0,06 posto, bilježi Erste Conservative. Allianz Short Term Bond i PBZ D-START rasli su za po 0,05 posto. S druge je pak strane Raiffeisen Flexi Euro kratkoročni obveznički pao za 0,03 posto a Raiffeisen Flexi Kuna kratkoročni obveznički za 0,02 posto.

 Novčani fond Triglav MultiCash je tjedan završio padom od 0,02 posto.

 Najbolje rezultate u 2020. godini odnosno najveći rast među dioničkim fondovima ostvario je ZB trend s uvećanjem od 4,34 posto a slijedi ga A1 s rastom od 1,84 posto. ZB Future 2040 je prvi među posebnim fondovima a porastao je za 0,63 posto. Mješovite fondove s rastom od 1,46 posto predvodi Generali Balanced a slijedi ga InterCapital Balanced - klasa B (+1,33%). Među obvezničkim fondovima u godini je najveći rast, za 3,21 posto, zabilježio je Triglav Emerging Bond a s rastom od 1,77 posto slijedi ga InterCapital Global Bond - klasa B. Kratkoročni obveznički fond s najvećim uvećanjem od 0,21 posto je Erste E-Conservative.

 Prema rezultatima u zadnjih 12 mjeseci, među dioničkim fondovima najveći prinos ima PBZ Equity, +22,86 posto, a nakon njega InterCapital SEE Equity - klasa B (+21,69%). ZB Future 2030 je s uvećanjem od 15,53 posto prvi među posebnim fondovima. Allianz Portfolio (+13,83%) predvodi mješovite fondove a Triglav Emerging Bond je s rastom od 12,35 posto prvi među obvezničkim fondovima. Kratkoročne obvezničke fondove predvodi PBZ D-START (+2,28%).

 NAPOMENA: Kod izračuna tjednih promjena fondova, u obzir su uzeti rezultati za razdoblje od 24.01.2020. do 31.01.2020.

 

7. Država prodala Badelu 1862 ukupno 11,5 posto dionica te tvrtke

 

 Država je krajem prošlog tjedna s Badelom 1862 sklopila ugovor kojim mu je prodala ukupno nešto više od 2,9 milijuna dionica te tvrtke, odnosno 11,5 posto, a za te će država dobiti oko 38,1 milijuna kuna. 

 Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) i Badel 1862 su 29. siječnja sklopili ugovor o prodaji i prijenosu dionica, kojim je prodano ukupno 2.922.322 dionice Badela 1862, koje su imali država i CERP, a što predstavlja 11,50 posto dionica, objavljeno je u ponedjeljak putem Zagrebačke burze.

 Od ukupnog broja dionica na koje se odnosi ugovor riječ je o 2.919.222 dionica (11,49 posto) koje je imala država te 3.100 dionica (0,01 posto) koje je držao CERP.

 Nakon tog otpuštanja dionica, država u Badelu 1862 ima 57.643 dionice, što predstavlja 0,23 posto ukupnog broja glasačkih prava u Badelu 1862, podaci su iz objave. 

 Naime, država je ukupno u Badelu imala 11,72 posto, a prodala je svojih 11,49 posto dionica. 

 Riječ je o transakciji koja je provedena nakon što su dioničari Badela 1862 na skupštini održanoj 13. siječnja donijeli odluku o povlačenju dionica te tvrtke sa Zagrebačke burze. Država, koju je zastupao CERP, glasovala je protiv te odluke i nakon njena upisa u sudski registar u zakonskom je roku CERP postavio zahtjev Badelu 1862 za otkup dionica uz pravičnu naknadu.

 Naime, sukladno zakonskim odredbama, od dioničara koji su glasovali protiv odluke o povlačenju dionica s Burze otkupit će se njihove dionice uz pravičnu naknadu. Ta pravična naknada je prosječna cijena dionica ostvarena na Burzi, izračunata kao ponderirani prosjek svih cijena ostvarenih u zadnja tri mjeseca prije dana objave poziva na glavnu skupštinu, što iznosi 13,05 kuna po dionici, objavio je Badel 1862 prije dva tjedna kada je izvijestio da je odluka skupštine o povlačenju dionica s Burze upisana u registar zagrebačkog Trgovačkog suda.

 Sukladno toj cijeni od 13,05 kuna po dionici, neslužbena računica pokazuje da je država ukupno nešto više od 2,9 milijuna dionica Badela 1862 prodala za oko 38,1 milijun kuna. 

 Nakon što je u sudski registar upisana odluka skupštine Badela 1862 o povlačenju dionica te tvrtke s uvrštenja na uređenom tržištu, Zagrebačka burza je 22. siječnja objavila odluku o prestanku uvrštenja dionica Badela 1862. 

 Uvrštenje dionica Badela 1862 prestaje 16. srpnja 2020. godine, a zadnji dan trgovine tim dionicama na Redovnom tržištu Burze je 15 srpnja, odlučila je Zagrebačka burza. 

 

8. Zabrinutost za kinesku potražnju spustila cijene nafte ispod 56 dolara

 

 Cijene nafte pale su u ponedjeljak na međunarodnom tržištima ispod razine od 56 dolara zbog zabrinutosti za kinesku potražnju pod utjecajem epidemije novog koronavirusa. 

 Na londonskom je tržištu cijena barela pala jedan dolar u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 55,62 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 58 centi nižoj cijeni, od 50,98 dolara.

 Danas je u Kini bio prvi radni dan nakon gotovo 10-dnevnih novogodišnjih praznika kada je izbila epidemija. Zbog straha od njezinih posljedica tržišna vrijednost kompanija uvrštenih u kineske burzovne indekse smanjena je za 393 milijarde dolara, juan je oslabio a ulagači su prodavali i sirovine, poput nafte.

 Širenje novog koronavirusa utjecalo je na potražnju za naftom u Kini, najvećem uvozniku sirove nafte u svijetu, te je Sinopec Corp naložio svojim rafinerijama da smanje preradu u veljači za 600 tisuća barela dnevno, odnosno 12 posto, najviše u više od deset godina.

 U manje od tjedan dana neovisne rafinerije u pokrajini Shandong, na koje otpada petina kineskog uvoza sirove nafte, smanjile su preradu za 30 do 50 posto, ističu direktori i analitičari.

 "Nema dvojbe da su ograničenja putovanja i činjenica da je značajan dio kineske industrije već dulje vrijeme zatvoren pritisnuli potražnju za naftom i to se odražava u maloj razlici u cijenama u terminskim ugovorima na londonskom tržištu", ističe Warren Patterson iz ING-a.

 Razlika u cijeni u ugovorima za isporuke u sljedećem mjesecu u odnosu na cijenu u ugovorima za mjesec nakon toga smanjila se u ponedjeljak na samo devet centi po barelu, sa 70 centi koliko je iznosila prije mjesec dana. To je znak da trgovci ne strahuju od manjka u opskrbi zbog utjecaja koronavirusa na potražnju, tumači Reuters.

 Agencija Fitch procijenila je pak danas da bi epidemija koronavirusa mogla prouzročiti višak u opskrbi globalnog tržišta. Potraje li epidemija nekoliko mjeseci, Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezine saveznice među neovisnim proizvođačima, uključujući Rusiju, morat će dodatno smanjiti opskrbu.

 Trenutno OPEC+ smanjuje opskrbu za 1,7 milijuna barela dnevno.

 Donekle su potporu cijenama nafte pružile informacije neimenovanih izvora u OPEC-u i jednog izvora u industriji da kartel i njegovi partneri razmatraju mogućnost smanjenja opskrbe za dodatnih 500 tisuća barela dnevno.

 Iranski ministar za naftu Bidžan Zanganeh kazao je da je naftno tržište pod pritiskom, cijene su pale ispod 60 dolara, i "treba nešto poduzeti kako bi se uravnotežilo".

 Wall Street Journal piše da bi Saudijska Arabija mogla privremeno smanjiti proizvodnju za milijun barela dnevno kako bi poduprla tržište.

 OPEC bi također mogao sazvati sastanak ministara za 14. i 15. veljače, kazao je jedan neimenovani izvor. Prvotno je planiran za ožujak.

 Odvojeno je OPEC na svojoj internetskoj stranici jutros objavio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u petak iznosila 58,94 dolara, što znači da je bila viša 14 centi nego prethodnog dana trgovanja.

 

9. Cijene nafte pale četvrti tjedan zaredom, za više od 4 posto

 

 Cijene nafte na svjetskim tržištima pale su i prošloga tjedna, četvrtoga zaredom, i to za više od 4 posto, što je posljedica strahovanja ulagača od gospodarskih posljedica zbog širenja koronavirusa u i izvan Kine.

 Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 4,2 posto, na 58,16 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 4,8 posto, na 51,56 dolara.

 Oštar pad cijena posljedica je širenja koronavirusa u Kini, od kojega je dosad umrlo više od 360 ljudi, a zaraženo ih je više od 17.000. Pritom su slučajevi tog virusa zabilježeni u svim kineskim provincijama i u dvadesetak zemalja svijeta.

 Kina poduzima niz mjera za sprječavanje širenja zaraze, od karantene u nekoliko gradova do zabrane javnog okupljanja, no ulagači su zabrinuti dok se procjenjuje koliki bi mogao biti negativni utjecaj na gospodarstvo.

 Zrakoplovne kompanije otkazuju letove za Kinu i izvan nje, a mnoge su kompanije privremeno obustavile poslovanje u Kini.

 Analitičari smatraju da će širenje koronavirusa, poput svojedobno SARS-a, najviše pogoditi turizam i povjerenje potrošača, pa se očekuje i pad potrošnje i prihoda mnogih kompanija u Kini.

 Analitičari JPMorgana smanjili su zbog toga procjene rasta kineskog gospodarstva u prvom ovogodišnjem s prethodnih 6,3 na 4,9 posto. Zbog toga su smanjili i procjenu rasta globalnog gospodarstva u prvom tromjesečju za 0,3 postotna boda.

Očekuje se smanjenje potražnje

 Analitičari procjenjuju da bi širenje koronavirusa moglo smanjiti kinesku potražnju za naftom u prvom ovogodišnjem tromjesečju za više od 250.000 barela dnevno i zakočiti cijene nafte, već pritisnute obilnom ponudom.

 „Čini se sigurnim da će koronavirus usporiti rast kineskog gospodarstva i potražnje za energentima u ovom tromjesečju. Ako će ovaj virus imati slične učinke kao SARS 2003. godine, kineska potražnja za naftom mogla bi se smanjiti i za 400.000 barela dnevno”, pišu analitičari Capital Rconomicsa u osvrtu na situaciju na tržištima.

 Saudijska Arabija pokrenula je raspravu o pomicanju redovnog sastanka Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) s ožujka na početak veljače radi procjene utjecaja koronavirusa na potražnju za naftom.

 No, analitičari su skeptični.

 "Smatramo da je neizvjesnost u pogledu trajanja i utjecaja virusa na gospodarstvo značajna. Zato nismo sigurni kakve bi rezultate mogao polučiti hitan OPEC-ov sastanak u veljači, izuzev uobičajenih umirujućih poruka tržištu da će proizvođači poduzeti mjere kako bi osigurali ravnotežu na tržištu", ističe Harry Tchilinguirian, analitičar u banci BNP Paribas.

 OPEC i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom dogovorili su krajem prošle godine da će u prvom ovogodišnjem tromjesečju smanjiti proizvodnju za ukupno 1,7 milijuna barela dnevno kako bi se smanjile zaliha i poduprle cijene.

 Njihov sporazum istječe u ožujku, a analitičari smatraju da bi OPEC trebao dodatno smanjiti proizvodnju. Iz OPEC-a poručuju da su spremni razmotriti sve opcije, uključujući i dodatno smanjenje.

 I dok OPEC smanjuje proizvodnju, SAD i neke druge zemlje već je dulje vrijeme povećavaju.

 U SAD-u se proizvodnja nafte kreće na rekordnim razinama, a izvješće tvrtke Baker Hughes, objavljeno u petak, pokazalo je da je prošloga tjedna broj aktivnih postrojenja u SAD-u smanjen za jedno postrojenje, na njih ukupno 675.

 U istom razdoblju prošle godine aktivno je bilo 847 postrojenja.

 

10. Industrija eurozone pokazuje prve znakove oporavka na početku 2020. - Markit

 

 Aktivnosti u industriji eurozone ponovo su smanjene u siječnju, ali osjetno blaže nego u prethdnom mjesecu, naznačivši mogući oporavak u predstojećim mjesecima, izvijestila je u ponedjeljak londonska tvrtka Markit.

 Indeks menadžera nabave (PMI) u proizvodnom sektoru eurozone porastao je u siječnju za 1,6 bodova u odnosu na prethodni mjesec, na 47,9 bodova, izvijestila je londonska tvrtka, neznatno povisivši početnu procjenu njegove vrijednosti.

 Vrijednosti indeksa niže od 50 bodova signaliziraju pad aktivnosti a one više njihov rast.

 "Godina 2020. počela je u industriji eurozone prvim izdancima oporavka. Najviše ohrabruje stabilizacija knjiga narudžbi, koje su zabilježile najmanji pad od kraja 2018.", konstatira glavni poslovni ekonomist Markita Chris Williamson.

 Proizvodnja i nove narudžbe padaju već nekih godinu dana a smanjene su i u siječnju, ali blaže nego na kraju 2019., ističu u londonskoj tvrtki za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka.

 Pad novih narudžbi bio je u siječnju najblaži u više od godinu dana, odražavajući ponajprije tek neznatno smanjenje inozemne potražnje.

 Očekivanja rasta proizvodnje naglo su poboljšana u svim zemljama obuhvaćenim istraživanjem, konstatira Williamson, izdvajajući "posebno važno poboljšanje očekivanja u Njemačkoj".

 Pojačani optimizam "nadovezuje se na našu ocjenu da bi rast gospodarstva eurozone mogao ojačati u idućim mjesecima", dodaje Williamson.

 Upozorava ipak na rizike, koji bi mogli narušiti poboljšane izglede, uključujući prijetnju američkih carina i eskalacije trgovinskog rasta, poremećaje u trgovini povezane s breitom i neizvjesnost u pogledu utjecaja korona virusa u Kini na gospodarstvo.

 

11. EU želi ambiciozan sporazum s Britanijom, ali ne i nelojalnog konkurenta

 

 Europska unija spremna je s Velikom Britanijom sklopiti vrlo ambiciozan sporazum o trgovini, bez carina i kvota, ali uvjet za to je otvoreno i pošteno tržišno natjecanje bez nelojalne konkurencije, izjavio je u ponedjeljak glavni europski pregovarač za brexit Michel Barnier.

 "Spremni smo predložiti vrlo ambiciozan sporazum o trgovini", rekao je Barnier predstavljajući polazišta za pregovore o budućim odnosima s Britanijom.

 Očekuje se da će Vijeće EU-a do 25. veljače odobriti mandat za pregovore, koji bi mogli početi u ožujku.

 Cilj je zaključiti sporazum prije nego što istekne prijelazno razdoblje 31. prosinca ove godine. Dotad se Britanija ponaša kao da je članica EU-a, ali bez prava glasa.

 Ona može tražiti produljenje prijelaznog razdoblja, najkasnije do srpnja 2020, no premijer Boris Johnson isključuje tu mogućnost.

 Ne bude li produljenja i ne dogovori li se novi sporazum, Velika Britanija krajem 2020. izlazi iz jedinstvenog tržišta i carinske unije.

 Dvije bi strane bi morale trgovati po pravilima Svjetske trgovinske organizacije, a to znači scenarij "tvrdog brexita", naglog kidanja svih veza koje se stvarane u proteklih 47 godina.

 Komisija ističe da ambicioznog sporazuma neće biti ako se ne osiguraju jednaki uvjeti za britanska i europska poduzeća, što znači da se Velika Britanija ne bi smjela previše udaljavati od pravila EU-a u pogledu socijalnih, ekoloških, klimatskih, sanitarnih i fiskalnih standarda te pitanja državnih potpora.

 EU ne želi u svojoj blizini imati "Singapur na Temzi", odnosno Britaniju koja bi koristeći niže standarde bila nelojalna konkurencija europskim poduzećima.

 "Što više Velika Britanija bude bliže europskim standardima, to će imati bolji pristup europskom jedinstvenom tržištu, ali ništa nije besplatno", ističe Barnier. 

 Pregovori o budućim odnosima, zbog kratkoće vremena, uglavnom će se usmjeriti na trgovinski sporazum, pitanja sigurnosti i institucionalnim aranžanima za rješavanje sporova.

 Jedno od težih pitanja bit će dogovor o ribarstvu, koji su i London i Bruxelles obećali dogovoriti do srpnja. Barnier ističe da je potrebno osigurati recipročan pristup teritorijalnom vodama jedne i druge strane.

 

12. Beroš i europski povjerenici umiruju javnost oko koronovirusa

 

 Hrvatska je kao predsjedateljica Vijećem EU-a spremna preuzeti odgovornost na sprječavanju evenutalne globalne krize s koronavirusom, iako se nada da do nje neće doći, izjavio je u ponedjeljak ministar zdravstva Vili Beroš.

 Beroš se u Bruxellesu sastao s povjerenicom za zdravstvo Stellom Kyriakides i povjerenikom za upravljanje krizama Janezom Lenarčičem.

 "Razgovarali smo o ovoj globalnoj krizi koja je na pomolu, iako se nadamo da do nje neće doći", rekao je Beroš. 

 Dodao je da će ovoga tjedna organizirati telefonsku konferenciju s ministrima zdravstva zemalja članica.

 Povjerenica Kyriakides je na Twitteru napisala da je "imala konstruktivan sastanak i da je ponovila poziv za kontinuiranu političku i tehničku koordinaciju na razini EU-a i da daje punu potporu hrvatskom predsjedanju".

 "Ovo je vrijeme za činjenice, ne za strah. Broj slučajeva u EU ostaje nizak, a zemlje članice općenito imaju snažne zdravstvene sustave i pripremne planove. Spremni smo podržati globalne napore na suzbijanju zaraze na izvoru i sprječavanju širenja koronovirusa", kaže  Kyriakides. 

 Krizne mjere u slučaju epidemije u nadležnosti su država članica, a Europska komisija može koordinirati i pomoći u usklađivanju njihovih postupaka.

 Beroš se nije htio upuštati u procjene kolika je opasnost od širenja zaraze. "S obzirom da je riječ o novom virusu i novoj bolesti, ja kao liječnik napominjem da moramo biti oprezni", kaže on.

 "Postoje određeni matematički i statistikči modeli koji nastoje predvidjeti ponašanje ove epidemije, međutim, oni su neizvjesni. Virus će odlučiti kako će se ona dalje ponašati. Mi moramo biti pripravni odgovor. Hrvatska ima takvu ulogu i nastojat će je odigrati do kraja", istaknuo je Beroš. 

 Upitan za stanje muškarca koji je od nedjelje u izolaciji u KBC-u Split zbog sumnje na koronavirus, Beroš je rekao da se čuo s ravnateljem splitske bolnice, koji mu je rekao da je situacija "pod kontrolom, da je pacijent iz preventivnih razloga u izolaciji i da će oko 16 sati biti poznati rezultati testiranja".

 Epidemija je do sada usmrtila 361 osobu, a zaraženo je više od 17.000 u Kini te najmanje 171 osoba izvan nje.

 Filipini su u nedjelju potvrdili prvi smrtni slučaj izvan Kine.

 Prema podacima kineskih vlasti, smrtnost epidemije koronavirusom premašila je smrtnost SARS-a iz 2002.-2003. kada je u kontinentalnoj Kini umrlo 349 osoba. 

 Brojne države evakuiraju svoje građane iz Kine, a mnoge su prekinule letove s tom zemljom.

 Hrvatska je uz pomoć Francuske u nedjelju evakuirala četvero svojih državljana iz kineskog grada Wuhana, središta epidemije. Oni će idućih 14 dana provesti u karanteni blizu Marseillesa. 

 Direktor Svjetske zdravstvene organizacije u ponedjeljak je nazvao nepotrebnim uvođenje mjera koje ometaju međunarodni promet i trgovinu u pokušaju suzbijanja koronavirusa.

 Kina je u ponedjeljak osudila neke države jer su zabranile ulaz ljudima iz provincije Hubei, središtu izbijanja virusa te što su suprotno preporukama WHO-a otkazali letove. 

 "Pozivamo sve države da donose odluke koje su konzistentne i temelje se na dokazima", poručio je u ponedjeljak Tedros Adhanom Ghebreyesus Adhanom izvršnom odboru WHO-a.

 

13. Očekivanja od bogatijih članica EU-a jedno, a mogućnosti drugo, kažu Merkel i Kurz

 

 Izlazak Velike Britanije iz EU- suočit će ostale članice Unije s povećanim proračunskim zahtjevima, no pitanje je koje su njihove mogućnosti, rekla je u ponedjeljak njemačka kancelarka Angela Merkel nakon susreta s austrijskim kancelarom Sebastianom Kurzom u Berlinu.

 Dok Europska komisija lobira za porast doprinosa u iznosu od 1,11 posto bruto nacionalnog dohotka (BND), fiskalno konzervativne zemlje poput Njemačke, Austrije i Nizozemske spremne su dati maksimalno 1 posto BND-a za novi zajednički proračun od 2021. do 2027.

 Odlaskom neto-uplatiteljice Velike Britanije proračun se smanjuje, a istodobno se pojavljuju novi prioriteti poput migracija i klimatskih promjena.

 "Očekivanja od zemalja koje više uplaćuju u proračun nego što iz njega izvlače su postala veća, ali to se ne može pod svaku cijenu reći i za mogućnosti tih zemalja“, rekla je Merkel.

 Njemačka i Austrija kao zemlje koje više uplaćuju u proračun nego što od njega dobivaju nalaze u "istoj situaciji". 

 "Morat ćemo jako dobro gledati na to kako trošimo naš novac“, rekla je Merkel i zatražila kompromis od drugih članica EU-a.

 Kurz je također naglasio kako se dvije zemlje u pogledu proračuna "nalaze u istom čamcu“.

 "Sadašnje predodžbe Europske komisije o visini uplate za neto uplatiteljice su jednostavno previsoke“, upozorio je austrijski kancelar.

 Kurtz je istodobno odbacio zahtjeve njemačke i francuske vlade za uvođenjem jedinstvenog europskog poreza na financijske transakcije.

"Austrija neće prihvatiti ovaj zakon u predloženom obliku" rekao je Kurz koji najviše kritizira ideju da se da jednako oporezuju rizične spekulacije na financijskom tržištu i transakcije malih ulagača.

 Merkel i Kurz različito razmišljaju i kada je u pitanju nastavak europske misije Sophia za spašavanje migranata u Sredozemlju.

 Dok si Njemačka, kako je naglasila Merkel, "može predočiti nastavak misije, za Austriju ona "ne dolazi u obzir“.

 "Misija 'Sophia' je u posljednje vrijeme služila isključivo dodatnoj zaradi za krijumčare ljudima“, ocijenio je Kurz.

Članice podijeljene oko novog VFO-a

 Države članice EU-a podijeljene su u pogledu Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), prvog bez Velike Britanije koja je napustila Uniju 31. siječnja.

 Sljedeći Višegodišnji financijski okvir (VFO) pod jakim je pritiskom bogatijih država članica da se smanje kohezijska sredstva jer zbog predviđenog izlaska Velike Britanije proračun ostaje kraći za 12 do 14 milijardi eura godišnje te zbog potrebe financiranja novih prioriteta poput zaštite granica, migracija, obrambene politike, digitalne infrastrukture i poticanja konkurentnosti europskog gospodarstva.

 U pregovorima o VFO-u postoje četiri pozicije koje se nastoji pomiriti. Europska komisija je predložila da proračun iznosi 1,11 posto bruto nacionalnog dohotka (BND) EU-a, države neto-uplatiteljice traže oko 1 posto BND-a, a države iz neformalne skupine Prijatelji kohezije traže zadržavanje razine izdvajanja za poljoprivredu i kohezijsku politiku, zadržavanje iste razine nacionalnog udjela u sufinanciranju projekata, kao i da se ne skraćuje razdoblje za provedbu projekata.

 Europski parlament je stajalište o novom zajedničkom proračunu prihvatio u studenom 2018. i ponovno potvrdio u listopadu 2019. godine, a zastupnici smatraju da novi višegodišnji proračun treba iznositi 1,3 posto BND-a.

 Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel sazvao je samit čelnika EU-a za 20. veljače, kako bi se dogovorio novi zajednički budžet za 2021 – 27. godinu.

 

14. Njemačka i u 2019. s najvećim viškom tekućeg računa u svijetu - Ifo

 

 Njemačka je u 2019., četvrtu godinu zaredom, bilježila najveći višak tekućeg računa platne bilance u svijetu, unatoč trgovinskim tenzijama, pokazuju procjene njemačkog Ifo instituta za ekonomska istraživanja.

 U Ifou procjenjuju da je njemački višak tekućeg računa platne bilance, kao pokazatelj tokova roba, usluga i ulaganja, u 2019. iznosio oko 293 milijarde dolara, objavio je Reuters na temelju uvida u izvješće prije njegove objave.

 Na drugom je mjestu prema izračunima njemačkog ekonomskog instituta Japan sa suficitom od 194 milijarde dolara.

 Ekonomist Ifoa Christian Grimme rekao je da je njemački višak lani povećan za oko 16 milijardi eura, na približno 7,6 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

 "Njemački izvoz ponovno je oštro povećan u drugoj polovini prošle godine temeljem snažnijeg izvoza u SAD zbog snažnije deprecijacije eura i povećanog izvoza u Ujedinjenu Kraljevinu gdje je potražnja donekle ojačala", rekao je Grimme.

 "Uvoz je pak u drugom polugodištu vrlo slabo rastao, budući da je recesija u industrijskom sektoru značajno prigušila uvoz intermedijarne robe", dodaje.  

 Agencija napominje da se njemački suficit najvećim dijelom može pripisati upravo činjenici da Njemačka daleko više izvozi robu i usluge no što ih uvozi.

 Kancelarka Angela Merkel lani je rekla: "Ponosni smo na naše automobile, i to s razlogom". Dodala je ipak da su mnogi proizvedeni u Sjedinjenim Državama i izvezeni u Kinu.

 Procjene instituta vjerojatno će ponovo pokrenuti val kritika na račun fiskalne politike vlade kancelarke Merkel, nagađa Reuters.

 Međunarodni monetarni fond (MMF) i Europska komisija (EK) godinama pozivaju Njemačku da uloži dodatne napore u poticanje domaće potražnje i uvoza kako bi se ublažile globalne gospodarske neravnoteže i podupro rast u drugim zemljama.

 I američki predsjednik Donald Trump još od početka mandata kritizira snažan njemački izvoz.

 U EK-u su mišljenja da je višak tekućeg računa od šest posto dugoročno održiv kada se uzme u obzir veličina gospodarstva, navodi Reuters. 

 

Financijski servis

HINA

Marulićev trg 16,  Zagreb

+Tel. uredništva: 01/4808-685

Telefaks: 01/4808-821