"Što se tiče vanjskih granica Europske unije, moja vlada čini sve što može kako bi ju bolje štitila. No u obzir se mora uzeti naše morsko okruženje, otoci, blizina turske obale - zaštita nije najjednostavnija stvar", rekao je Dendias na konferenciji za medije nakon sastanka s hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom.
"No, sigurni smo da će se u narednim mjesecima dogoditi ogroman napredak po tom pitanju", dodao je grčki ministar, ne precizirajući na što misli.
Prema podacima UNHCR-a, agencije za izbjeglice Ujedinjenih naroda, prošle je godine na grčke otoke stiglo 59.726 migranata, većinom na otoke Lezbos, Kios i Samos koji se nalaze u blizini turske obale.
Velik dio migranata takozvanom zapadnobalkanskom rutom iz Grčke u konačnici stiže na hrvatsku granicu.
Grčki ministar iz redova Nove demokracije, stranke desnog centra koja je vlast preuzela sredinom prošle godine, istaknuo je kako su migracije "najvažnije pitanje" koje Hrvatska, kao trenutna predsjedavateljica Vijeća Europske unije, shvaća veoma ozbiljno.
S Grlićem Radmanom je razgovarao kako da se unutar EU-a stvori "bolje okruženje za nošenje s fenomenom migracija" koji "neće nestati".
Dendias ističe kako bi "puno pomogla" zajednička europska politika azila, kao i europska pravila o povratku migranata.
Turska "krši grčka teritorijalna prava"
Grk je istaknuo kako zaustavljanje ilegalnih migracija ometa i ponašanje Turske koja "krši grčka teritorijalna prava".
"Hrvatsko predsjedanje imat će ogromnu ulogu u odnosu prema Turskoj", kazao je Dendias, iskoristivši priliku i da osudi "provokacije" i "ilegalne aktivnosti" te zemlje na Mediteranu, misleći na sporazume koje je Ankara potpisala s vladom u Tripoliju o sredozemnoj granici, što je osudio i Egipat, a Europska unija ih proglasila ništavnim.
Atena osuđuje i tursko bušenje u blizini obale Cipra na kojem je proteklih godina otkrivena velika zaliha prirodnog plina, što je donijelo nove tenzije u toj već povijesno napetoj regiji.
Proširenje Europske unije
Dendias je zahvalio Hrvatskoj što je na dnevni red EU-a vratila pitanje proširenja na države zapadnog Balkana, istaknuvši kako je to "strateški cilj" Grčke još od sastanka na vrhu na tu temu koji se 2003. održao u Solunu. U tom smislu je pozdravio zagrebački samit koji će se održati u svibnju.
U međuvremenu će se u drugom najvećem grčkom gradu održati još jedan susret oko proširenja - 24. veljače o tome će razgovarati ministri vanjskih poslova.
Izrazio je podršku otvaranju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, državom koja je zbog spora s Grčkom pristala promijeniti svoje ime, što nije bilo dovoljno da Europsko vijeće u listopadu prošle godine da zeleno svjetlo za početak pregovora.
Službeni Zagreb ne krije ambiciju da se ti pregovori otvore do zagrebačkog samita, a i francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je u listopadu bio najistaknutiji protivnik otvaranja pregovora, rekao je kako je spreman promijeniti svoje mišljenje do svibnja.
Dendias je izrazio i podršku Grčke hrvatskom ulasku u šengenski prostor, eurozonu i Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Grlić Radman je naglasio kako je s grčkim ministrom razgovarao o prioritetima hrvatskog predsjedanja, o konferenciji o budućnosti Europe, kao i o brojnim izazovima s kojima je EU trenutno suočena, poput brexita, migracija i višegodišnjeg financijskog okvira.
Ministri su bilateralne odnose ocijenili tradicionalno odličnima, a posebno su istaknuli investicije i suradnju u područjima prometnog povezivanja, vojne industrije i elektroindustrije.
Grlić Radman je pozdravio i sve veći broj dolazaka turista iz Grčke, države koja je i sama turistička.