Vladimir Brnardić, povjesničar i autor izložbe, kaže da su izložbom htjeli prikazati kako je nacionalni i geografski pojam Hrvat prerastao te odrednice i u Europi 17. stoljeća počeo označavati poseban rod vojske, posebnu vrstu oružja i poseban odjevni predmet.
"Hrvati su se kao ratnici profilirali već u ratovima s Turcima, a tada prvi put u većem opsegu dolaze na europsko bojište i u habsburškoj službi u Tridesetogodišnjem ratu bore se za katoličku stranu", rekao je Brnardić u razgovoru za Hinu.
Prema njima se počeo nazivati rod vojske - lako konjaništvo. Naime, Habsburgovci nisu vjerovali Mađarima pa su lako konjaništvo novačili u Vojnoj krajini, gdje su hrvatski ratnici već imali bogato iskustvo u gerilskom načinu ratovanja koji su prenijeli u Europu.
Ime se iz carske vojske Habsburgovaca proširilo i na postrojbe lake konjice u španjolskoj, bavarskoj, francuskoj i saskoj službi. "Svojim su atraktivnim i ezgotičnim izgledom postali zanimjivi, a po načinu rata i vrlo efikasni te se konjica počinje nazivati Hrvatima bez obzira jesu li bili Mađari, Česi, Nijemci, Austrijanci, Talijani", podsjeća Brnardić.
Oko vrata su imali rubac što se osobito svidjelo Francuzima i kada ju je 1667. kralj Luj XIV. stavio ona je ušla u svjetsku povijest i počela se po Hrvatima nazivati - kravata.
Hrvati su zapamćeni bili i po oružju koje se pojavilo u Tridesetogodišnjem ratu, maču za probijanje pancira, palošu, koje su nosili hrvatski konjanici.
Nakon rata na dvorovima istaknutih europskih vladara u Francuskoj i Saskoj, od hrvatskih su ratnika ustrojene elitne hrvatske konjaničke garde, a među njima bili su i neki od najuglednijih hrvatskih plemića i krajiških zapovjednika, često povezanih s obiteljima Zrinskih i Frankopana.
Hrvatski ratnik Krabat u Njemačkoj - od lektire do likera
Hrvatsko ime postalo je pomodno na širem europskom prostoru, a neki od hrvatskih ratnika, poput žumberačkog uskoka Janka Šajatovića Krabata prerasli su u predaju i mit, kojemu je posvećena druga cjelina izložbe.
Krabat je od povijesne ličnosti postao mitski lik, a najpoznatiji je u njemačkoj pokrajini Saska, posebno u regiji Gornja Lužica, gdje žive lužički Srbi.
Bio je istaknuti ratnik iz Tridesetogodišnjeg rata, a nakon što ga saski knez poziva da bude u njegovoj osobnoj gardi, dobiva imanje u Lužicama, močvarno područje koje je unaprijedio.
"Lužičke Srbe podučavao je agrokulturi, poboljšao je njihov način života i postao magičan lik koji ušao u njihove legende. Danas je dio školske lektire, o njemu su snimljeni igrani i dokumentarni film, napravljene predstave", rekao je Brnardić.
Postao je i brend regije u kojoj se često mogu vidjeti i njegovi kipovi, a postoje i proizvodi koji nose njegovo ime, pivo, sir, likeri te biciklistička ruta i osnovna škola.
"Ovom izložbom htjeli smo prikazati pozadinu tog popularnog hrvatskog časniku, predstaviti ga kao žumberačkoj uskoka i ispričati priču o uskocima", napomenuo je.
Najveći dio izložaka je iz Hrvatskog povijesnog muzeja, privatnih zbirki oružja, grafike i prikazi su iz Hrvatskog državnog arhiva i Nacionalne i sveučilišne knjižnice, a dio je i iz fundusa Etnografskog muzeja.
Izložbu prati i HRT-ov dokumentarac o Janku Krabatu te najava dokumentarno-igranog serijala "Doba uskoka" iz koje su izloženi uskočki kostimi.
U programu otvorenja sudjelovat će Počasna satnija Kravat pukovnije, koja od 2010. prenosi priču o hrvatskim ratovima i zagrebačka je turistička atrakcija.
Izložba, kojoj su autori još Monika Šajatović Bračika i Tanja Kocković Zaborski, može se razgledati do 10. travnja.