"Unatoč vjerodostojnim izvještajima tijekom godine o nezakonitom i nasilnom vraćanju migranata u Bosnu i Srbiju, kršeći EU zakon o izbjeglicama i ljudskim pravima, Hrvatska nije snosila posljedice institucija EU", piše HRW u izvješću o ljudskim pravima u Hrvatskoj.
Organizacija dodaje kako je i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović za švicarsku televiziju "potvrdila povremenu upotrebu sile, ali je kasnije povukla svoje komentare".
Po podacima hrvatskog ministarstva unutarnjih poslova, koje prenosi HRW, u prvih osam mjeseci 2019. godine zabilježeno je 11.813 novih migranata i azilanata, uglavnom iz Afganistana, Pakistana i Turske, što je 8.600 više u odnosu na isto razdoblje 2018. godine.
U istom su razdoblju 974 osobe zatražile azil, a vlasti su odobrile 71 zahtjev za azilom, od čega i 13 iz 2018. godine.
Hrvatska je izvijestila da je na svojim granicama blokirala ulazak 9.487 ljudi u prvih osam mjeseci ove godine, stoji u izvješću.
U izvješću se također navodi da je u siječnju u projektu "Sjećanje na holokaust", koji su predvodila sveučilišta diljem Europe, "ustanovljeno da je povijesni revizionizam u Hrvatskoj među najvišima u Europskoj uniji".
Tijekom godine zabilježeno je nekoliko nasilnih napada na hrvatske Srbe, navodi HRW dodajući da su hrvatska pučka pravobraniteljica i udruge civilnog društva izrazili zabrinutost zbog ozračja netolerancije prema manjinama.
Unatoč tome što su međunarodna tijela dosljedno preporučivala Hrvatskoj da omogući podršku u zajednici svim ljudima s invaliditetom koji se trenutno nalaze u ustanovama, Hrvatska je ustrajala na planovima smještaja odraslih ljudi s invaliditetom u udomiteljstvo, navodi HRW.
Ministarstvo socijalne politike izvijestilo je u siječnju da je 4216 odraslih ljudi smješteno u 1481 udomiteljsku obitelj.
U srpnju 2019. godine Hrvatska je ratificirala Deklaraciju o sigurnim školama kojom se obavezuje na suzdržavanje od vojne upotrebe škola u ratovima.
Po riječima pravobraniteljice za djecu, romska djeca su najugroženija skupina u 2019. godini, s ograničenim pristupom uslugama, zaključuje se u izvješću. .
U razdoblju između siječnja i rujna 2019. godine, nevladina organizacija Documenta zabilježila je 39 predmeta ratnih zločina protiv 59 optuženika pred sudovima u Hrvatskoj, stoji u izvješću.
U istom razdoblju, 15 osoba je osuđeno za ratne zločine, uključujući i jednu za seksualno nasilje.