Premijer Plenković sastao se u ponedjeljak u Strasbourgu s glavnom tajnicom Vijeća Europe (VE), bivšom hrvatskom ministricom vanjskih i europskih poslova Marijom Pejčinović Burić, a dan kasnije u Europskom parlamentu predstavit će program hrvatskog predsjedanja Europskom unijom.
Ocijenili su kako se Hrvatska pokazala uspješnom kad je prije godinu i pol predsjedala Vijećem Europe te da će tako proći i hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije.
Premijer je glavnoj tajnici, koja je stigla na čelo te organizacije koja broji 47 članica u rujnu prošle godine, čestitao na inicijativama koje je u protekla četiri mjeseca provela "u kratkom roku", poput financijskih aspekata koji su "se odnosili na normalno proračunsko funkcioniranje organizacije".
Glede odnose između dvije institucije, Vijeća Europe i EU-a, Pejčinović Burić je napomenula da je riječ o strateškom odnosu.
"U tom smislu, u kontekstu odnosu s EU-om, zajedno radimo na provedbi europskih standarda ili u uspostavljanju europskih standarda u nizu država"
"Prije svega su to zemlje zapadnog Balkana i istočne Europe a u kontekstu hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a iznimno je važna upravo europska perspektiva država zapadnog Balkana", istaknula je Pejčinović Burić i rekla da je Vijeće Europe svojom ekspertizom u području ispunjavanja standarda ljudskih prava, vladavine prave i demokracije spremno pomoći u pripremi samita o EU-a i čelnika zemlja zapadnog Balkana u svibnju u Zagrebu.
Hrvatski premijer je rekao da Hrvatska za predsjedanja Vijećem EU-a želi ojačati međunarodne aktivnosti EU-a, što je i jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja, te da je "u tom pogledu tijesan dijalog i suradnja s Vijećem Europe jedan od prirodnih refleksa EU-a". "Zato je moj odlazak ovdje poruka i politički signal uvažavanja i respekta prema Vijeću Europe", rekao je Plenković
Od tema razgovora glavna tajnica je na konferenciji za medije u Strasbourgu izdvojila migracije, podsjetivši da je posebni predstavnik za migracije u izvješću o zapadnobalkanskoj ruti dao neke preporuke kako se države trebaju odnositi prema migrantima.
Tomáš Boček je u svibnju 2019. naglasio kako je važno da operacije na granicama "poštuju ljudska prava i ne sprječavaju identifikaciju ljudi kojima je potrebna međunarodna zaštita", stoji na stranicama Vijeća Europe.
"Hrvatska treba uspostaviti kredibilne mehanizme za pritužbe i adresirati optužbe o lošem tretmanu migranata na granicama", dodao je tada predstavnik u svom izvještaju kojeg je temeljio na terenskom radu iz 2018. godine.
"Pozvala sam premijera da se radi na onim preporukama koje su iznesene u tom izvješću i da se one provedu", istaknula je Pejčinović Burić.
"Za Vijeće Europe je iznimno važno da se kod pitanja migranta poštuju sve norme međunarodnog prava i ljudskih prava. Posebno osjetljivim ova institucija drži pitanje djece migranata, osobito one koja su bez pratnje odraslih ili svojih roditelja", dodala je glavna tajnica.
Povjerenica VE za ljudska prava Dunja Mijatović u prosincu je kritizirala ponašanje hrvatske policije prema ilegalnim migrantima koji stižu iz Bosne i Hercegovine, tvrdeći kako snage sigurnosti vrše nasilje nad migrantima i kako za to postoji niz dokaza. Tada je naglasila i kako je taktika "pushbacka" koju hrvatska policija navodno primjenjuje kršenje Konvencije o ljudskim pravima.
Glavna tajnica je pozvala Hrvatsku i da ratificira dodatni protokol koji je vezan za Konvenciju o borbi protiv terorizma, te da se ubrza i ratifikacija revidirane verzije Europske socijalne povelje, a premijer je najavio kako "to ne bi trebalo predstavljati problem".
Pejčinović Burić je. među ostalim, rekla kako je EU najavio ponovni početak pregovora o pristupanju EU-a Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, što je obaveza koja proizlazi i iz Lisabonskog ugovora
"Za nas na strani Vijeća Europe to je iznimno važno jer ne bi željeli da se sudska praksa, ali i različtii instrumenti za provedbu ljudskih prava, razvija na dva kolosijeka. Stoga vjerujemo da je to, osim što je obaveza po lisabonskom ugovoru, i za europske građane i građane Unije i građane članica VE iznimno važno", rekla je Pejčinović Burić.
Hrvatski premijer je najavio da će Hrvatska "s Komisijom i drugim članicama vidjeti kako da se unaprijedi ili ubrza proces pristupanja Unije sustavu Konvencije za zaštitu ljudskih prava Vijeća Europe koja je, slobodno možemo reći, kralježnica cijele organizacije, odnosno alfa i omega cijeloga konvencijskog sustava".