Brexit je, uz novi višegodišnji financijski okvir i mogućnosti proširenja Unije, jedan od glavnih izazova predsjedanje Vijećem Europske unije koje je Hrvatska preuzela 1. siječnja.
Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo bi napustiti Europsku uniju 31. siječnja, nakon čega slijede pregovori o budućim odnosima.
Imat će 11 mjeseci za pregovore, a britanski premijer Boris Johnson rekao je neće zatražiti produžetak prijelaznog razdoblja, zbog čega Plenković smatra da je sljedećih nekoliko mjeseci potrebno "pokazati dovoljno zrelosti i izabrati ona područja koja se stignu ispregovarati".
"Sada nam je potrebna jasnoća, predvidljivost i razumno planiranje za naše građane i naše zemlje. To je naš cilj sljedećih nekoliko mjeseci", istaknuo je premijer u intervjuu emitiranom u nedjelju.
Europski proračun
Nakon što Finci nisu uspjeli usuglasiti stajališta zemalja članica o novom europskom proračunu, palica je prebačena Hrvatskoj.
Plenković podsjeća da kompromis treba postići između "razvijenijih zemalja, zemalja koje su u klubu preko 60 godina, onih koje su se kasnije priključile, onih koje su prešle iz nedemokratskog sustava, ušle u EU prije 15 godina ili kao mi (Hrvatska) koji smo ušli prije sedam godina".
Kaže da se manje razvijene zemlje "trebaju postepeno približavati standardu života koji imaju najrazvijenije zemlje" i dodao da je potrebno staviti naglasak i na klimatske promjene, sigurnost, migracije, inovacije, obrazovanje i druga pitanja za razdoblje od 2021. do 2027.
Europsko proširenje
"Hrvatsko predsjedništvo će kroz zagrebački samit u svibnju zemljama zapadnog Balkana dati jasnu europsku perspektivu, jasan vremenski okvir, ali i metodologiju budućih pregovora", rekao je Plenković.
Ponovio je da se očekuje predstavljanje prijedloga o određenim modifikacijama metodologije pregovaračkog procesa i dodatno izvješće o napretku Sjeverne Makedonije i Albanije.
Nada se da će to dovesti do postizanja "političkog rješenja i vratiti povjerenje tih dviju zemalja prije zagrebačkog samita", istaknuo je hrvatski premijer.
Na upit hoće li poraz Kolinde Grabar-Kitarović na predsjedničkim izborima nepovoljno utjecati na HDZ na sljedećim parlamentarnim izborima, premijer je rekao da je "vlada zaslužna za rast gospodarstva, učinila veliki pomak po pitanju veće solidarnosti u društvu i povećanja plaća".
"Predsjednički izbori su personalizirani izbori. Čestitamo izabranom predsjedniku i cijenimo ono što je naša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović učinila zajedno s vladom na međunarodnoj sceni", zaključio je premijer.