Hrvatsko bi gospodarstvo u 2020. godini trebalo porasti 2,6 posto, čime je Svjetska banka u najnovijem izvješću o izgledima za svjetsko gospodarstvo povisila procjenu iz lipnja za 0,1 postotni bod.
Osjetno je podignuta procjena hrvatskog gospodarskog rasta u 2019., za 0,4 postotna boda, na 2,9 posto.
U 2021. godini hrvatsko bi gospodarstvo trebalo usporiti, na 2,4 posto, u skladu sa SB-ovim procjenama iz prošlogodišnjeg lipnja. Istu stopu rasta u banci predviđaju i za 2022. godinu.
Moguća slabost eurozone izvor rizika
U skupini gospodarstava u nastajanju u Europi i srednjoj Aziji, u koju SB svrstava Hrvatsku, rast bi ove godine trebao ubrzati na 2,6 posto, nakon što je u 2019. kliznuo na samo dva posto, najnižu razinu u tri godine.
Snažno usporavanje rasta u toj regiji u 2019. odražava usporavanje turskog i ruskog gospodarstva pod pritiskom financijskih tržišta odnosno slabe potražnje i smanjene proizvodnje nafte, tumače u SB-u.
Gospodarstva srednje Europe podupro je početkom prošle godine rast realnih plaća i proračunski transferi, koji su potaknuli osobnu potrošnju. U 2020. godini rast bi u toj regiji trebao usporiti na 3,4 posto zbog slabljenja proračunske potpore i kontinuiranih demografskih pritisaka.
U SB-u napominju i da gospodarske aktivnosti u srednjoj Europi u velikoj mjeri ovise o kontinuiranoj apsorpciji strukturnih fondova Europske unije.
Upozoravaju također da bi gospodarski rast u cijeloj skupini gospodarstava u nastajanju srednje Europe i središnje Azije mogao biti osjetno slabiji u slučaju usporavanja rasta u velikim trgovinskim partnerim, te geopolitičkih previranja, pojačane političke neizvjesnosti i izloženosti oscilacijama na financijskim tržištima.
Pojašnjavaju tako da bi se usporavanje gospodarstva eurozone moglo preliti i na gospodarstva u nastajanju tijesno trgovinski i financijski povezana sa zonom primjene zajedničke europske valute.
Slabašan oporavak investicija i trgovine koči svjetsko gospodarstvo
Svjetski gospodarski rast trebao bi ove godine tek neznatno ubrzati zahvaljujući postupnom oporavku investicija i trgovine nakon slabe 2019. godine, predviđaju u Svjetskoj banci.
Za ovu godinu tako predviđaju rast globalnih aktivnosti za 2,5 posto, nakon 2,4-postotnog povećanja u 2019. Time su povisili lipanjske procjene za po 0,2 postotna boda.
I za dvije naredne godine predviđaju tek neznatno ubrzanje rasta, na 2,6 posto u 2021., te 2,7 posto u 2022. godini.
Naglašavaju pritom da prevladavaju rizici koji bi mogli zakočiti rast, uključujući opetovano rasplamsavanje trgovinskih napetosti i neizvjesnost na području trgovinske politike, te neočekivano snažno usporavanje velikih gospodarstava i financijska previranja u gospodarstvima u nastajanju i razvoju
Proizvodni sektor izvor slabosti u razvijenim gospodarstvima
U skupini razvijenih gospodarstava rast bi ove godine trebao usporiti na 1,4 posto a značajniji oporavak u SB-u ne očekuju ni u 2021. ni u 2022. godini kada bi aktivnosti u toj skupini po njihovim procjenama trebale porasti 1,5 posto.
Najviše su pritom snizili procjenu gospodarskog rasta eurozone u ovoj godini, za 0,4 postotnih bodova, na 1,0 posto, zbog slabosti proizvodnog sektora. U 2021. i 2022. gospodarske bi aktivnosti u zoni primjene zajedničke europske valute po njihovim procjenama trebale porasti 1,3 posto.
Američko bi gospodarstvo po njihovim procjenama trebalo ove godine usporiti na 1,8 posto, odražavajući negativan utjecaj ranijeg podizanja carina i pojačane neizvjesnosti.
"Rast u skupini razvijenih gospodarstava trebao bi usporiti u 2020. na 1,4 posto dijelom i zbog kontinuirane slabosti proizvodnog sektora", naglašavaju u Svjetskoj banci.
Izvoz i ulaganja kočnice gospodarstva u nastajanju
U skupini gospodarstva u nastajanju i u razvoju rast bi pak ove godine trebao ubrzati na 4,1 posto ali njegova osnova bit će ograničena na šačicu velikih, upozoravaju u SB-u.
"Otprilike trećina gospodarstava u nastajanju i razvoju trebala bi usporiti ove godine zbog neočekivano slabog izvoza i ulaganja", napominju, dodajući da će i u slučaju oporavka rast po stanovniku ostati ispod dugoročnog prosjeka i znatno ispod razine potrebne da se ostvare ciljevi ublažavanja siromaštva.
Kinesko bi gospodarstvo tako po SB-u ove godine trebalo porasti 5,9 posto, zbog kontinuiranih nepovoljnih trendova u samoj zemlji i u inozemstvu. uključujući pritisak trgovinskih napetosti. U 2021. trebalo bi dodatno usporiti, na 5,7 posto.