Hrvatski državljani koji žive u Bosni i Hercegovini mogu glasovati na 44 biračka mjesta, u gradovima sjedištima hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništava: Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Banjoj Luci, Livnu i Vitezu. Mediji cijelu nedjelju izvještavaju o gužvama na i oko biračkih mjesta u Mostaru.
U Njemačkoj, gdje je glasovanje moguće na 17 biračkih mjesta, do nedjelje poslijepodne glasovalo je 7. 240 birača, gotovo isto kao i 22. prosinca 2019.
Na izbore na kojima se odlučuje hoće li Hrvatska imati predsjednicu ili predsjednika, Kolindu Grabar-Kitarović (HDZ) ili Zorana Milanovića (SDP), do nedjelje poslijepodne izašlo je više od 1, 5 milijuna birača, odnosno 43, 52 posto. Ta je izlaznost bolja od one u 1. izbornom krugu, no lošija od one na predsjedničkim izborima prije pet godina kada je do istog vremena glasovalo 48, 23 posto birača, dakle gotovo pet posto više.
U Zagrebu glasovalo 46 posto birača, a u Splitu 44 posto; zasad najveći odaziv u Krapini, najmanji u Vukovaru
U odnosu na prvi izborni krug, ove je nedjelje do 16, 30 sati glasovalo 190 tisuća birača više, ali i 170 tisuća manje u odnosu na 2. krug prije pet godina.
U Zagrebu je glasovalo 46 posto birača (294.000), u Splitu 44 posto, Osijeku 43, a u Rijeci 42 posto.
Više od polovice birača glasovalo je u Krapini (51, 8 posto) i Karlovcu (50, 5 posto), blizu polovice u Varaždinu (49, 3 posto).
Najmanje ih je glasovalo u Vukovaru (36, 8 posto), Slavonskom Brodu (38, 1) i Dubrovniku (39, 9 posto).
Od županija najbolji odaziv imaju Karlovačka, Varaždinska i Krapinsko-zagorska županija, najslabiji Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska i Požeško slavonska županija.
Birališta su u Hrvatskoj, te većem dijelu inozemstva, otvorena do 19 sati. Zbog vremenske razlike u dijelu inozemstva glasovanje je već završeno.
Prve izborne rezultate DIP će na svojoj mrežnoj stanici objaviti već sat po zatvaranju birališta.