Od 7.500 kuna koliko radnicima na godišnjoj razini mogu isplatiti na ime božićnice, regresa, nagrada i ostalih naknada, poslodavci će moći isplatiti najviše 2500 kuna putem Cro kartice.
Cro kartica će se moći koristiti u turističkim i i ugostiteljskim objektima koji će biti uključeni u program.
Ministar turizma Gari Cappelli rekao je da su ciljevi uvođenja Cro kartice poticanje domaće ugostiteljsko-turističke potrošnje, povećanje udjela domaćih turista u korištenju ugostiteljskih i turističkih usluga, povećanje popunjenosti smještajnih i drugih ugostiteljsko-turističkih kapaciteta, smanjenje izražene sezonalnosti hrvatskog turizma te povećanje primitaka radnika po osnovi radnog odnosa.
Sama Cro kartica je debitna platežna kartica, komercijalnog naziva „Hrvatska turistička kartica“. Izdavat će ju poslovna banka na ime korisnika, s rokom valjanosti od minimalno četiri godine, a transakcije koje se njime obavljaju autorizirat će se PIN-om.
Poslovna banka bit će odabrana na natječaju koji će izraditi Ministarstvo turizma u roku od 10 dana od stupanja na snagu odluke o Cro kartici.
Uvođenje Cro kartice omogućeno je četvrtim krugom porezne reforme provedenim ove jeseni unutar kojega je Ministarstvo financija izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak, kao neoporezivi primitak koje poslodavci mogu isplatiti odnosno omogućiti svojim radnicima uz ostalo uvelo i naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika i to do 2.500 kuna godišnje.
Ministar Cappelli ujedno je izvijestio da je u dosadašnjem tijeku godine ostvareno više od 20,5 milijuna turističkih dolazaka i 108 milijuna noćenja te da su prihodi veći za osam posto u odnosu na 2018. godinu. To su najbolji rezultati hrvatskog turizma dosad, istaknuo je.
Premijer Andrej Plenković rekao je da ti podaci povrđuju prijašnje Vladine procjene da će turistička godina biti rekordna.
Ministar financija Zdravko Marić je uoči Vladine sjednice izjavio da je lani isplaćeno 1,25 milijardi neoporezivih primitaka i to za ukupno 490 tisuća zaposlenih, a ove godine 1,76 milijardi kuna i pored toga još 500 milijuna kuna neoporezivih primitaka za prehranu i smještaj radnika.
"To su jaki poticaji porezne politike, prije svega za privatne poduzetnike", rekao je Marić.