Forum, u organizaciji Hrvatske udruge profesionalaca u kongresnom turizmu (HUPKT), okupio je više od sto domaćih i stranih sudionika, većinom kongresnih profesionalaca, predstavnike nekoliko institucija i grada Zagreba.
"Kada bi Hrvatska imala barem jedan ili dva velika, 'klasična' kongresna centra u Zagrebu i na Jadranu, mogla bi privući puno više velikih kongresa, s nekoliko tisuća sudionika, koji su sada rijetki baš zbog nedostatka adekvatnih velikih multifunkcionalnih prostora. Zanimanja i upita za takve velike skupove ima, no teško ih je realizirati te je kongresni centar ili više njih sigurno nešto se treba dogoditi u skoroj budućnosti ako želimo u kongresnom segmentu postati konkurentniji", ocijenio je predsjednik HUPKT-a Ranko Filipović.
U Hrvatskoj se sada u većini slučajeva organiziraju skupovi s otprilike 500 sudionika, što je dobra resursna osnova, jer se i u svijetu oko 75 posto svih skupova organizira sa toliko sudionika.
Glavni tajnik udruge Slaven Reljić kazao je da tvrtkama i pojedincima koji se profesionalno bave kongresnim turizmom rastu prihodi te da je to profitabilna djelatnost.
"Kapitalizirali smo u kongresnom segmentu činjenicu što smo članica EU-a, jer brojne korporacije sada u Hrvatskoj više nego prije organiziraju svoje skupove, mini sajmove, lansiranje proizvoda i razne 'evente', koristeći našu infrastrukturu, opremu i drugo. Treba pohvaliti i hotelske kuće u Hrvatskoj, koje su dosta uložile u opremanje svojih prostora za manje i srednje skupove", istaknuo je Reljić, dodavši da se još uvijek najviše skupova održava upravo u hotelima.
Naveo je da se ulaganjem hotelijera i pojedinih gradova u Hrvatskoj stvaraju prve prave kongresne destinacije, među kojima je svakako Šibenik s jedinstvenom ponudom i većim kongresnim centrom u sklopu hotelskog naselja Solaris, čime se pridružio već relativno etabliranim gradovima za tu ponudu - Opatiji, Zagrebu i Dubrovniku. Tome se približava i Zadar, u kojemu će se iduće godine otvoriti jedan veći kongresni centar.
"Puno se očekuje i od Rijeke, ali i od Osijeka te Splita u idućim godinama, a svemu pridonosi i povećanje broja avio letova prema Hrvatskoj. Po cijenama smo još konkurentni, pa i nešto povoljniji od drugih europskih zemalja, ali treba znati da su poslovni gosti dobro platežni sposobni i da ih više od cijene zanima kvaliteta i izvrsnost usluge", poručio je Reljić.
Filipović je još istaknuo da je ogromni pomak u kongresnom turizmu napravila i Hrvatska turistička zajednica (HTZ) ponovnim osnivanjem kongresnog ureda, s kojim će predstavnici iz HUPKT-a krajem prosinca organizirati edukaciju za direktore stranih predstavništava HTZ-a.
U planu je i suradnja u statističkom praćenju kongresnog turizma (vrste i organizatori skupova, posjećenost i drugo), jer takva statistika sada ne postoji, dok je nekad takve podatke objavljivao Državni zavod za statistiku.
"To je i razlog zašto se ne zna točno koliko je skupova bilo u Hrvatskoj i dr., ali po onome koliko i kako rade naši članovi i partneri primjećujemo da ima više posla i da su to većinom korporativni skupovi i sastanci te politički događaji, među kojima je svakako jedna od najvećih i najzahtjevnijih do sada predsjedanje Hrvatske Vijećem EU-a, u što će dijelom, određenim manjim poslovima biti uključeni i neki naši članovi", kazao je Filipović.
Najavio je da će se udruga u 2020. fokusirati na organizaciju drugog izdanja jedine domaće kongresne burze MEETEX u Zagrebu u ožujku i na program Amabasadori hrvatskog kongresnog turizma, u čemu vide veliki potencijal za biznis, a nastavit će i sa certificiranjem domaćih kongresnih profesionalaca. U pet godina 90 njihovih kolega je prošlo procese i dobilo certifikate za kongresne profesionalce.
Puno očekuju i od grada Zagreba i budućeg kongresnog centra, za koji se lokacija još traži, pri čemu se u zadnje vrijeme spominje prostor Zagrebačkog velesajma.
HUPKT postoji od 2011. i trenutno okuplja 197 članova, većinom pojedince koji u kongresnom turizmu imaju najmanje pet godina iskustava.