Mišljenje nezavisnog odvjetnika
U srijedu, 11. prosinca u Luxembourgu nezavisni odvjetnik Suda EU-a, Estonac Priit Pikamae objavit će svoje mišljenje o nadležnosti toga suda u sporu koji je Slovenija pokrenula protiv Hrvatske zbog navodne povrede europskog prava uzrokovane neprovedbom arbitražne odluke o granici. Mišljenje nezavisnog odvjetnika, kao ni odluka Suda EU-a koja se očekuje negdje u proljeće sljedeće godine ne odnosi se na sadržaj slovenskih prigovora nego samo na pitanje je li Sud EU-a nadležan ili nije za to pitanje.
Nezavisni odvjetnici su posebnost Suda EU-a. Mišljenje nezavisnog odvjetnika ne obvezuje Sud. Nezavisni odvjetnik ne zastupa ničije interese, ni stranaka, ni javnosti, nego samo daje stručno mišljenje o relevantnim pravnim pitanjima.
Na temelju mišljenja nezavisnog odvjetnika teško da će se moći nazrijeti odluka Suda. Dosadašnja praksa pokazuje da u predmetima koji se vode pred Velikim vijećem Suda EU-a, a to je slučaj i s ovom slovenskom tužbom, Sud slijedi mišljenje nezavisnog odvjetnika u oko polovici slučajeva. U predmetima koji se vode pred Malim vijećem, odluke Suda su u oko 80 posto slučajeva u skladu s mišljenjem nezavisnog odvjetnika.
Slovenija je pokrenula postupak protiv Hrvatske na temelju članka 259 Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i predložila Sudu EU-a da utvrdi da Hrvatska krši 2. i 4. članak Ugovora, koji govori o poštivanju vladavine prava i lojalnoj suradnji među državama članicama EU-a. Slovenija također tvrdi da Hrvatska krši uredbu o zajedničkoj ribarskoj politici, schengenskim propisima o kretanju osoba te direktive pomorskom prostornom planiranju.
Stajalište Hrvatske je da Sud EU-a nije nadležan odlučivati o zahtjevima Slovenije u navedenom postupku s obzirom na to da između dviju država nije doista riječ o sporu o primjeni i tumačenju prava EU, što bi bilo u nadležnosti Suda Europske unije. Hrvatska drži da u ovom predmetu postoji spor koji se odnosi na tumačenje i primjenu međunarodnog prava, koji treba rješavati primjenom pravila međunarodnog prava i za to predviđenim sredstvima mirnog rješavanja sporova, uključujući pregovorima.
Na Sudu EU-a o sadržaju slovenskih prigovora nije se ni raspravljalo. Do sada je jedino 8. srpnja ove godine održana usmena rasprava o nadležnosti. Odluči li Sud da nije nadležan, postupak se automatski okončava. U slučaju da se proglasi nadležnim ili djelomično nadležnim uslijedit će rasprava o sadržaju, a nakon toga slijedi odluka Suda.
Na raspravi u srpnju, Hrvatska je istaknula da Sud EU-a nije nadležan u ovom slučaju jer su granice između dviju zemalja pitanje međunarodnog, a ne europskog prava, da je bit spora to kuda se proteže granica, a ne tumačenje prava EU-a. Hrvatska smatra da bi jedina pravna podloga za ovaj spor pred Sudom EU-a mogao biti članak 273 Ugovora o EU-u.
Članak 273 nudi mogućnost članicama EU-a da pred Sudom EU-a iznesu međusobne sporove o predmetu koji se u strogom smislu ne tiče europskog prava, ali je za članice i za EU važan u širem kontekstu. Ukratko, ako se neki spor među članicama ne tiče konkretno prava Europske unije, onda se sud EU-a o njemu ne može očitovati, osim ako se same članice u tom sporu ne dogovore da mu problem zajedno iznesu u okviru postupka iz 273. članka Ugovora o funkcioniranju EU-a.
Slovenija, s druge strane, drži da je arbitražna presuda činjenica, da je granica tom presudom utvrđena i da se može pregovarati samo o njezinoj provedbi.
Izbori u Velikoj Britaniji
U četvrtak, 12. prosinca u Velikoj Britaniji se održavaju parlamentarni izbori, a njihov ishod mogao bi dati odgovor na pitanje hoće li zemlja izići iz EU-a 31. siječnja sljedeće godine ili će se priča s odlaskom i dalje vući.
Ako Konzervativna stranka premijera Borisa Johnsona dobije uvjerljivu većinu, koja bi u parlamentu potvrdila ugovor o razdruživanju koji je Johnson ispregovarao u listopadu, Ujedinjena Kraljevina bi od 1. veljače bila izvan EU-a. Od kraja 2020. godine teklo bi prijelazno razdoblje unutar kojeg bi dvije strane trebale ispregovarati sporazum o budućim odnosima.
Predizborne ankete, koje se posljednjih godina nisu pokazale pouzdanima kada je riječ o britanskim izborima, daju prednost Johnsonovim konzervativicima. Ako se ponovno potvrdi nepouzdanost anketa, izbori bi mogli završiti tako da nijedna stranka nema većinu, što bi možda moglo dovesti do manjinske vlade koju bi vodili Laburisti uz potporu Liberalnih demokrata i Škotske nacionalne stranke, a to bi onda moglo voditi do novog referenduma o odlasku ili ostanku u EU-u.
Sastanak na vrhu EU-a
U četvrtak i petak u Bruxellesu se održava zadnji ovogodišnji sastanak na vrhu čelnika EU-a, a prvi pod predsjedanjem novog predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela.
Čelnici zemalja članica pokušat će na samitu postići konsenzus o dugoročnoj strategiji po kojoj bi EU do 2050. postala klimatski neutralna. Dosadašnji pokušaji da se 2050. utvrdi kao ciljna godina nisu uspjeli zbog protivljenja Poljske, Češke i Mađarske, koje su još u velikoj mjeri ovisne o ugljenu.
Nova Komisija Ursule von der Leyen, koja je borbu protiv klimatskih promjena stavila na prvo mjesto svojih prioriteta, u srijedu će neposredno prije samita objaviti prijedlog Zelenog plana, paketa kojim se želi postići klimatska neutralnost. Dekarbonizacija zahtjeva goleme investicije stoga je ključno pitanje kako će se to financirati. Dio Zelenog plana bit će i uspostava Fonda za pravednu tranziciju iz kojeg bi pomoć dobivale zemlje i regije koje su u većoj mjeri ovisne o ugljenu. U srijedu će se Europski parlament sastati na izvanrednoj plenarnoj sjednici na kojoj će Ursula von der Leyen predstaviti Zeleni plan.
Pred čelnicima zemalja članica je i rasprava o višegodišnjem proračunu za razdoblje od 2021. do 2027. Oko toga pitanja članice su duboko podijeljene na one koje u proračun uplaćuju više i one koje iz europskog proračuna dobiju više nego što uplaćuju. Nema previše izgleda da na ovom samitu dođe do dogovora stoga će to pitanje doći na stol hrvatskom predsjedništvu Vijećem EU-a i novom predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu.
U petak će se na samitu razgovorati o brexitu nakon što budu poznati rezultati izbora. Predviđen je i sastanak eurozone u inkluzivnom formatu, što znači da na njemu sudjeluje 27 zemalja članica.
Prije samita održava se i nekoliko ministarskih sastanaka. U ponedjeljak se sastaju ministri zdravstva, a utorak ministri za rad i socijalna pitanja.
U ponedjeljak se također sastaje i Vijeće za vanjske poslove, a u utorak Vijeće za opće poslove.
Na Vijeću za opće poslove, koje je zaduženo za pripreme sastanaka na vrhu, također će se razgovorati o budućem sedmogodišnjem proačunu. Vijeće će također razgovorati raspravu o vladavini prava u Mađarskoj i Poljskoj.
Vijeće će po drugi put raspravljati o Mađarskoj u okviru članka 7 zbog kršenja prava i načela EU-a. Mađarski ministar odgovarat će na pitanja svojih kolega na pitanja koja se odnose na neovisnost pravosuđa te medijski i akademske slobode.
Komisija će na sastanku Vijeća podnijeti izvješće o dosadašnjem tijeku postupka protiv Poljske u okviru članka 7, koji kao krajnju mjeru predviđa oduzimanje prava glasa zemlji članici ako ustrajno krši pravo i načelo EU-a.