Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel pozvao je na otvaranju UN-ovog samita o klimi u Madridu na "zelenu revoluciju", dodajući da "smo planet bacili na koljena".
"Stoljećima smo nesvjesno u ratu s prirodom", kazao je belgijski političar koji je u nedjelju preuzeo novu dužnost.
"Imali smo industrijsku revoluciju, imali smo tehnološku revoluciju, sada je vrijeme za zelenu revoluciju", istaknuo je.
Ujedinjeni narodi počeli su u ponedjeljak dvotjedni klimatski samit u Madridu gdje su svjetski čelnici suočeni s rastućim pritiskom kako bi pokazali da mogu okupiti političku volju u svrhu izbjegavanja katastrofalnih učinaka globalnog zagrijavanja.
Razgovori su počeli u vrijeme sve vidljivijih učinaka rasta temperature prošle godine, s požarima koji haraju od Artika i Amazonije do Australije te uragana koji divljaju tropskim područjem.
Nova šefica Europske komisije Ursula von der Leyen upozorila je na otvaranju samita da će nedjelovanje na polju klimatskih promjena biti dugoročno skuplje nego proaktian pristup.
"Uvijek moramo imati na umu koliko će nas više koštati ako sada ne djelujemo", upozorila je, dodajući da bi Europska komisija trebala kroz deset dana predstaviti novi plan za okoliš.
Kako bi Europska unija postala klimatski neutralna do 2050. "moramo djelovati sada, moramo sada provoditi politike, jer je to generacijska transformacija", dodala je.
Svrha konferencije jest položiti zadnje komadiće temelja za potporu Pariškom sporazumu sklopljenom 2015. u svrhu rješavanja klimatskih promjena, koji ulazi u ključnu provedbenu fazu sljedeće godine.
Postojeća obećanja u sklopu sporazuma nisu dovoljna da bi se izbjegle najopasnije posljedice globalnog zatopljenja, u smislu porasta razine mora, suše, oluja i drugih utjecaja, rekli su znanstvenici.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres rekao je da lideri na COP25 mogu zauzeti da pristupa: put nade ili predaju.
"Želimo li doista da nas se sjećaju kao naraštaj koji je zakopao glavu u pijesak", upitao je Guterres predstavnike gotovo 200 zemalja koji su se okupili u Madridu.
Put nade po njemu uključuje korištenje manje fosilnih goriva i dostizanje ugljične neutralnosti do 2050.