Na stručnoj raspravi "Izazovi kod zaštite djece od seksualnog iskorištavanja na internetu: mogućnosti prevencije, detekcije", održanoj na na Međunarodni dan prevencije zlostavljanja djece, upozoreno je kako je svako djelo zbog kojeg je dijete uplašeno, u strahu i gdje se govori o eksplicitnim fotografijama i dijeljenju tih fotografija, zapravo kazneno djelo.
"U našem kaznenom zakonu maloljetna djeca mogu sebe snimati prilikom seksualnog odnosa ako imaju obostrani pristanak. Nažalost, vrlo često takve fotografije i zapisi završe na internetu, a onda govorimo o sasvim drugačijim kaznenim djelima. Stoga želimo razviti diskusiju kako će hrvatsko zakonodavstvo početi pratiti nove trendove", kazao je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Tomislav Ramljak.
Lani manji broj prijavljenih slučajeva iskorištavanja djece za pornografiju
Ramljak je naveo da je od 2015. godine policiji prijavljeno oko 200 slučajeva iskorištavanja djece za pornografiju godišnje, a lani je taj broj bio nešto manji.
"S obzirom da kod nas nisu jasna sama kaznena djela, odnosno počinjenje tih kaznenih djela - je li to bilo vrbovanje, sexting (slanje seksualnih poruka), iskorištavanje djece, nego to općenito stavljamo u jednu grupu, smatramo da treba otvoriti pitanje kako se drugačije može definirati takvo počinjenje kaznenih djela", naglasio je Ramljak.
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević naglasila je kako, s obzirom da živimo u eri digitalne tehnologije, djeca odrastaju u potpuno novom okruženju u kojem ih vrebaju nove opasnosti, a na odraslima je da ih zaštite.
"Da bi to mogli, roditelji trebaju biti dodatno osviješteni o tome, pa im je potrebna dodatna pomoć i podrška države, odnosno društva. Da bismo ih mogli zaštititi prvo se moramo educirati mi odrasli", poručila je Pirnat Dragičević.
S obzirom da se djeca od same vrtićke dobi susreću s modernom tehnologijom, pravobraniteljica je naglasila kako je jednako tako važna njihova sustavna i pravovremena edukacija u tom području.
U tom smislu je potreban sustavan pristup djece digitalnoj pismenosti, odnosno medijskoj pismenosti u sklopu koje će ih se upozoriti i na sve opasnosti koje vrebaju kroz novu tehnologiju, kaže Pirnat Dragičević.
Kazne za dječju pornografiju na internetu neprimjerene
Docentica na Studijskom centru socijalnog rada na zagrebačkom Pravnom fakultetu Lucija Vremalka istaknula je istraživanje ii 2015. koje pokazuje da određeni broj počinitelja dječje pornografije na internetu dobije neprimjerene kazne.
Istraživanje pokazuje da 80 posto počinitelja ostaje u zatvoru do godine dana, a sedamdeset posto ih nakon zatvorske kazne, koja im je skraćena, dobiva rad za opće dobro koji nije tretmanska sankcija. Nakon odslužene kazne počinitelji završavaju u nekoj ustanovi gdje rade neke društveno korisne aktivnosti.
"Smatramo da su zakonske odredbe koje kažu da počinitelji mogu biti kažnjeni do 13 godina zatvora prilično fleksibilne, odnosno ima dosta prostora da dobiju veće i primjerenije kazne", kazala je Vremalka.