IMD, iz švicarske Lausanne, u svoje izvješće Svjetska ljestvica talenata 2019. uključuje 63 zemlje, u kojem ocjenjuje njihovu sposobnost zemlje da izgrade, privuku i zadrže nadarene osobe, kako bi stvorile bazu talentiranih osoba potrebnih za povećanje konkurentnosti i rast gospodarstva.
To izvješće IMD-a, koje prenosi Nacionalno vijeće za konkurentnost (NCC), njegova partnerska institucija, temelji se na tri ključna faktora - ulaganju i razvoju, faktoru privlačnosti i faktoru spremnosti.
Prvi faktor uključuje podizanje kvalitete obrazovnog sustava kroz javne investicije u cilju povećanja broja talentiranih osoba u zemlji, pod faktorom privlačnosti promatra se sposobnost zemlje da zadrži svoje nadarene osobe i privuče nadarene osobe iz inozemstva, dok faktor spremnosti analizira mogućnost zemlje da udovolji zahtjevima tržišta rada za potrebnom radnom snagom i stvaranje baze talentiranih osoba.
Tri faktora sadrže ukupno 32 pokazatelja, od kojih se dio pokazatelja odnosi na statističke podatke, dok je drugi dio dobiven kroz istraživanje mišljenja gospodarstvenika.
Hrvatska je najbolje pozicionirana po faktoru ulaganja i razvoja - na 36. mjestu. Pritom se kao prednosti ističu izdvajanja vlade za obrazovanje po učeniku (postotak BDP-a po glavi stanovnika u srednjoškolskom obrazovanju), kao i omjer učenika i profesora u osnovnim i srednjim školama, gdje zauzima četvrto, odnosno šesto mjesto. Kao negativni pokazatelji u kontekstu faktora ulaganja i razvoja se izdvajaju obuka zaposlenika, gdje Hrvatska zauzima posljednje, 63. mjesto, kao i praksa za vrijeme školovanja, gdje drži pretposljednje, 62. mjesto.
Po faktoru privlačnosti Hrvatska se nalazi na 61. mjestu, pri čemu je kao prednost izdvojen indeks troškova života, gdje drži 15. mjesto, dok se nedostatci očituju u privlačenju i zadržavanju talentiranih osoba (63. mjesto), "odljevu mozgova" (62.), motivaciji zaposlenika (62.), kao i privlačenju visoko kvalificiranih radnika iz inozemstva (62.).
Naposljetku, kod faktora spremnosti Hrvatska zauzima 60. mjesto. Prednost su joj diplomanti prirodnih znanosti, u smislu postotka diplomiranih studenata u informacijsko-komunikacijskim tehnologijama (IKT), inženjerstvu, matematici i ostalim prirodnim znanostima, a Hrvatska po tom pokazatelju drži 23. mjesto, dok je primjerice prema znanju jezika na 35. mjestu. S druge strane, nedostaci se primjerice očituju u području dostupnosti kvalificirane radne snage, zatim osoba s financijskim vještinama, međunarodnim iskustvom, kao i komptetentnog višeg menadžmenta.
Predsjednik NCC-a Ivica Mudrinić kaže da je odnos hrvatskog društva prema talentima posebno osjetljiv u vrijeme odlazaka mladih, kao i ostalih demografskih problema kojima svjedočimo.
"Stvaranje uvjeta za razvoj talenata, njihovo zadržavanje i spremnost društva za (budući?) opstanak i boljitak u globalnim uvjetima temeljne su odrednice kojima bi se trebali voditi", kaže Mudrinić.
Po njegovim riječima, ovogodišnje izvješće IMD-a pokazuje da se Hrvatska pomaknula za jedno mjesto, no ne možemo biti zadovoljni 53. mjestom.
"Ono što posebno ukazuje na naše probleme je struktura naših pozicija po pojedinim kriterijima. Možemo biti zadovoljni visokim izdvajanjem vlade po srednjoškolskom učeniku, kao i omjerima učenik-nastavnik, ali i duboko zabrinuti našom nesposobnošću za zadržavanje talenata i nespremnošću za pozicioniranje u budućnosti. Stoga ovu rang listu prihvatimo kao poticaj na akcije koje će nas bolje osposobiti za društvo znanja i vještina i tako osigurati boljitak našim građanima", poručio je Mudrinić.
Prvo mjesto i ove godine zauzima Švicarska, a slijede Danska, Švedska, Austrija, Luksemburg, Norveška, Island, Finska, Nizozemska i Singapur, dok se na dnu ljestvice nalaze Meksiko (60.), Brazil (61.), Venezuela (62.) i Mongolija (63.).
Od zemalja novih članica EU-a, najbolje su rangirane Estonija (27.), Litva (28.), Slovenija (31.), Latvija (34.), Poljska (37.) Češka (39.) i Mađarska (45.), zaključuje se u priopćenju NCC-a.