Najviše je u prošloj godini porasla vrijednost ukupne poljoprivredne proizvodnje u Sloveniji, za 17,9 posto.
Na drugom je mjestu Rumunjska s povećanjem proizvodnje u poljoprivredi za osam posto. Hrvatska je treća s povećanjem vrijednosti ukupne poljoprivredne proizvodnje za 5,9 posto, na 17,3 milijarde kuna (2,3 milijarde eura), prema Eurostatovom izvješću.
U 2017. poljoprivredna je proizvodnja u Hrvatskoj stagnirala.
Prošlogodišnji oporavak proizlazi iz skoka biljne proizvodnje, za 11,9 posto, dok je proizvodnja u stočarstvu pala tri posto. U 2017. biljna je proizvodnja stagnirala dok je proizvodnja u stočarstvu također pala tri posto.
Sektor poljoprivrednih usluga povećao je proizvodnju 1,8 posto dok su "nedvojive sekundarne aktivnosti", uključujući "određene aktivnosti u agroturizmu", uvećane 3,2 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.
Pad poljoprivredne proizvodnje bilježile su prošle godine samo Danska, za 8,9 posto, Švedska, za 8,8 posto, i Litva, za 7,4 posto.
Francuska i dalje na čelu
Francuska je zadržala poziciju vodećeg poljoprivrednog proizvođača u EU, s vrijednošću ukupne poljoprivredne proizvodnje u 2018. od 77,2 milijarde eura i udjelom u ukupnoj europskoj proizvodnji od oko 18 posto.
Vrijednost francuske proizvodnje uvećana je 5,6 posto u odnosu na 2017. godinu.
Italija se probila s trećeg na drugo mjesto zahvaljujući povećanju vrijednosti proizvodnje za tri posto, na 56,9 milijardi eura. Njezin je udio u ukupnoj europskoj proizvodnji iznosio 13 posto.
Njemačka je pala s drugog na treće mjesto zbog pada vrijednosti proizvodnje za 6,3 posto, na 52,7 milijardi eura u 2018. Njezin je udio u ukupnoj europskoj proizvodnji prošle godine bio manji za jedan postotni bod nego u godini ranije i iznosio je 12 posto.
Isti je i udio Španjolske, čija je proizvodnja u 2018. porasla tri posto, na 52,2 milijarde eura.
Među 10 vodećih proizvođača spada još i Poljska, koja je zadržala sedmo mjesto s vrijednošću poljoprivredne proizvodnje od 25 milijardi eura, gotovo nepromijenjenom u odnosu na godinu ranije, i 6-postotnim udjelom u ukupnoj europskoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Rumunjska je pak zadržala osmo mjesto s vrijednošću poljoprivredne proizvodnje od 18,6 milijardi eura, što predstavlja povećanje od 6,3 posto u odnosu na godinu ranije. Njezin je udio u ukupnoj europskoj proizvodnji prošle godine bio četiri posto, kao i u 2017.
Najviše porasla proizvodnja vina, grožđa i kukuruza
Ukupna je vrijednost poljoprivredne proizvodnje u EU u prošloj godini neznatno porasla, za 0,6 posto, na 434,3 milijarde eura.
Stočarska je proizvodnja pala 2,4 posto, pri čemu je pad cijena, za 3,5 posto, nadjačao utjecaj 1,2-postotnog povećanja obujma proizvodnje.
Najviše je smanjena proizvodnja svinjetine, za 7,4 posto, a pala je i proizvodnja mlijeka, za 3,2 posto, i govedine, za jedan posto.
Vrijednost europske proizvodnje bilja porasla je prošle godine 2,7 posto, pri čemu je veći obujam proizvodnje, za 3,5 posto, nadmašio pad cijena, za 0,8 posto.
Najviše je porasla proizvodnja vina, za 23,7 posto, te grožđa, za 14,2 posto, kukuruza, za 11,6 posto, i krumpira, za 8,8 posto.
Vrijednost usluga i ostalih poljoprivrednih aktivnosti porasla je prošle godine ali njihov utjecaj na ukupnu poljoprivrednu proizvodnju nije značajan, navode u Eurostatu.
Troškovi inputa u poljoprivredi porasli su prošle godine 3,8 posto, najvećim dijelom zbog 8,7-postotnog povećanja troškova energenata, te 6-postotnog poskupljenja stočne hrane.