Sniženje troškova za energiju iz obnovljivih izvora i jeftiniji prirodni plin sve su konkurentniji u usporedbi s ugljenom u proizvodnji električne energije, kažu stručnjaci te dodaju da će skuplja tehnologija morati biti instalirana u mnoga postojeća postrojenja na ugljen, kako bi se ispunili stroži standardi EU-a za kvalitetu zraka od 2021. godine.
Rast cijena dozvola za emisije ugljika također bi mogao povećati troškove, navodi se u izvješću.
Nekoliko zemalja EU-a najavilo je planove za potpuno ukidanje ugljena, u skladu s međunarodnim ciljevima smanjenja emisija stakleničkih plinova, ali neke se još uvijek većinom oslanjaju na ugljen u proizvodnji električne energije, poput Poljske.
Mnogi operateri ugljenih elektrana kažu da će one biti nužne još desetljećima kako bi se osigurala pouzdana opskrba, jer se to još uvijek ne može postići iz obnovljivih izvora.
Carbon Tracker analizirao je ekonomičnost poslovanja svake ugljene elektrane u EU-u i utvrdio da širom EU-a 79 posto elektrana na ugljen radi s gubitkom.
"Proizvođači električne energije iz ugljena u EU-u gube silan novac, jer se ne mogu natjecati sa sve jeftinijim obnovljivim izvorima i plinom i to će se za njih samo pogoršati. Kreatori politike i investitori trebali bi se pripremiti za postupno ukidanje ugljena najkasnije do 2030. godine“, rekao je Matt Gray, suautor izvješća Carbon Tracker.
Prema izvješću, njemački RWE suočava se s najvećim gubicima ove godine od 975 milijuna eura, što je 6 posto njegove tržišne kapitalizacije.
Srednjoeuropska energetska skupina EPH, koja ima imovinu uglavnom u Njemačkoj i Češkoj, mogla bi izgubiti 613 milijuna eura, a PPC u Grčkoj mogao bi izgubiti 596 milijuna eura, navodi se u izvješću.
S druge strane, energetska postrojenja na ugljen koja će i dalje donositi profit uključuju ona u Poljskoj, gdje primaju vrlo visoke subvencije, učinkovite jedinice u Njemačkoj i Nizozemskoj i neka postrojenja u Italiji, Češkoj i Sloveniji, koja imaju korist od visokih veleprodajnih cijena električne energije.