Plenković je nakon završetka sastanka na vrhu zemalja članica EU-a u petak dao dva različita intervjua za televizijski kanal France 24. Jedan na engleskom za emisiju "Talking Europe", a drugi na francuskom za emisiju "Ici L'Europe", koji je emitiran u subotu i nedjelju.
U intervjuu na francuskom, Plenkoviću je postavljeno pitanje u kojem novinarka konstatira da je i njegovo ime kružilo među kandidatima za predsjednika Europske komisije.
Na pitanje žali li za propuštenom prilikom, Plenković je odgovorio: "Ne, moj kandidat je bio Manfred Weber. Bio sam zajedno s latvijskim premijerom Krišjanisom Karinšom pregovarač EPP-a i moj je cilj bio da EPP dobije mjesto predsjednika Komisije, što smo na kraju dobili. Bilo je puno glasina, ali moj cilj je bio posao hrvatskog premijera koji radim sada evo već tri godine. Pred nama je predsjedanje Vijećem EU-a i imam jako veliku odgovornost na nacionalnom planu".
Nakon što druge dvije političke skupine, socijalisti i liberali nisu pristali da Weber, čiji je EPP bio relativni pobjednik izbora, postane predsjednik Komisije, tri najjače političke grupacije odredile su po dva pregovarača, a jedan od EPP-ovih pregovarača bio je Andrej Plenković. Socijaldemokrati i liberali bili su za to da Nizozemac Frans Timmermans postane novi predsjednik Komisije, ali se tome oštro suprotstavio EPP i Plenković. Na kraju je posao dobila Njemica Ursula von der Leyen.
Plenkoviću je postavljeno i pitanje o kandidaturi Dubravke Šuice, za koju je novinarka rekla da je "jedva prošla" na saslušanju.
Plenković je odgovorio da nije "bilo jedva, nego da je dobila dvotrećinsku potporu".
"Gledao sam njezino saslušanje tri sata i bilo je samo jedno provokativno pitanje. Sva ostala su bila vrlo korektna i mislim da je gospođa Šuica, potpredsjednica buduće Komisije, bila jako dobra, ima puno iskustva, dva puta je birana u Europski parlament".
Plenković je izrazio veliko zadovoljstvo što je Ursula von der Leyen dala Dubravi Šuici resor demografije.
"Polovica članica EU-a ima poteškoća kada je riječ o prirodnom prirastu stanovništva. Tu je potrebna dodana vrijednost od strane EU-a kako bi se pomogli napori država članica u tom području", rekao je.
Plenković se nije složio s ocjenom da je riječ o "institucionalnoj krizi" nakon što francuska kandidatkinja Sylvie Goulard nije prošla na saslušanju pred nadležnim odborom Europskog parlamenta.
"Ne bih rekao da je riječ o institucionalnoj krizi. Vidim mali problem koji se može riješiti. Nije ovo prvi put da neki kandidati nisu prihvaćeni na saslušanju", rekao je Plenković dodajući da su i prije saslušanja odbijeni kandidati iz Mađarske i Rumunjske.
Zbog toga će nova Komisija preuzeti dužnost mjesec dana kasnije nego što je predviđeno, 1. prosinca umjesto 1. studenoga.
Govoreći o Brexitu, Plenković je kazao da je postignuto rješenje koje je prihvatljivo objema stranama i koje će omogućiti da se sačuva jedinstveno tržište EU-a, dok će Sjeverna Irska ostati u carinskom prostoru Ujedinjenog Kraljevstva.
Komentirajući odluku EU-a da ne otvori pregovore o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, ocijenio je da to „nije bila baš dobra odluka” s obzirom na to da je Sjeverna Makedonija imala političke hrabrosti čak promijeniti svoje ime u nadi da će otvoriti pregovore te istaknuo kako smatra da je Europska unija „propustila randevu s povijesnom odgovornošću”.
Glede zahtjeva francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da Europska unija reformira proces proširenja i politički se više integrira prije nego primi nove članice, Plenković je objasnio da se rasprava o tome treba li Uniju više produbiti ili proširiti vodi već više od trideset godina te istaknuo da je proces proširenja već sada stroži nego je bio prije kako bi se osiguralo da nove članice budu bolje pripremljene za članstvo.
„Proces proširenja ima za cilj da pomogne transformaciji zemlje koja želi ući u EU. To nije proces koji se može dogoditi preko noći. To je proces koji je nakon pristupanja Hrvatske već postao puno složeniji, stroži, s puno više filtera”, kazao je, upozorivši na sporo napredovanje Srbije i Crne Gore.