Predsjednica Hrvatskog društva za reanimatologiju Silvija Hunyadi-Antičević ocijenila je kako u Hrvatskoj mali broj ljudi poznaje osnove kardiopulmonalne reanimacije. "Nema sustavne edukacije u školama, a tečaj prve pomoći kod dobivanja vozačke dozvole polaže se jednom u životu", rekla je dodavši kako se smjernice iz reanimacije mijenjaju svakih pet godina.
Znanja i vještine reanimacije, poručuju u priopćenju organizatori, trebaju se redovito obnavljati.
Najbolje poznavanje osnova oživljavanja imaju zemlje sa sjevera Europe, napomenuo je saborski zastupnik Ivan Ćelić dodavši kako na području od Nizozemske preko Ujedinjenog Kraljevstva do skandinavskih zemlja svaki drugi čovjek zna osnove oživljavanja.
Uzor skandinavske zemlje
Uzor su nam, naglasio je, skandinavske zemlje koje su provele sustavnu edukaciju o kardiopulmonalnoj reanimaciji i u kojima šezdeset posto slučajnih svjedoka laika zna pružiti prvu pomoć, a preživljenje kod srčane smrti je visokih 40 posto.
Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Željko Plazonić smatra kako je u Hrvatskoj o osnovama reanimacije nužno poučiti djecu u osnovnim i srednjim školama. "Što veći broj ljudi treba naučiti postupak kardiopulmonalne reanimacije i kako se pravilno koristiti defibrilatorima", rekao je dodavši kako su prošle godine nabavili sto dvadeset i tri defibrilatora za mjesta na kojima se ljudi okupljaju.
Tijekom akcije koju je HDR HLZ-a organiziralo u središtu Zagreba, ljudi su mogli naučiti što učiniti kada se srčani zastoj dogodi nekome iz njihove blizine. Kardiopulmonalna reanimacija, pojašnjavaju u priopćenju, započinje vanjskom masažom srca i umjetnim disanjem, a nastavlja se uporabom automatskog vanjskog defibrilatora, a tijekom oživljavanja nužno je nazvati Hitnu medicinsku pomoć na broj 194 ili putem centra 112.
Europsko vijeće za reanimatologiju od 2013. godine obilježava Europski dan oživljavanja, a taj je dan prošle godine prerastao u globalnu javnozdravstvenu akciju Svjetski dan oživljavanja. Dan se ove godine obilježava u četrnaest hrvatskih gradova.