Odjel za promet Obrtno-poduzetničke komore Slovenije (OZS) i Udruga hrvatskih cestovnih prijevoznika (UHCP) stoga su u priopćenju sa zajedničkog sastanka zatražili uklanjanje zastoja na graničnim prijelazima i uspostavu novih pravila u cestovnom prometu.
Predsjednik slovenskog udruženja Peter Pišek, čija se izjava prenosi u priopćenju, ističe da su predugi rokovi čekanja osobito problematični početkom tjedna, kada se na prijelaz granice čeka i po deset sati.
"S obzirom da vozači imaju strogo određeno radno vrijeme, taj dan kada čekaju na prijelaza granice više ne mogu nastaviti sa svojim radom, jer razdoblje radnog vremena istekne zbog čekanja. Zbog toga čekanja na granicama uzrokuju veliku gospodarsku štetu", upozorava Pišek.
U priopćenju se ističe i da prijevoznici iz obje zemlje već dulje vremena inzistiraju na što hitnijem sazivanju mješovite slovensko-hrvatske komisije za područje cestovnog prijevoza, a u čijem radu bi trebali sudjelovati i predstavnici policije obje države.
Smatraju da je zadatak mješovite komisije da u što kraćem roku odredi deset graničnih prijelaza preko kojih će se odvijati tranzitni promet između Slovenije i Hrvatske bez ikakvih smetnji i ograničenja. No, dodaju, sastanak te komisije je iz nepoznatih razloga odgođen već nekoliko puta.
Hrvatski i slovenski prijevoznici zahtijevaju i uspostavu novih pravila na području cestovnog prijevoza.
Napominju, naime, da je Europska unija za uređenje jedinstvenog tržišta međunarodnog cestovnog prijevoza pripremila niz prijedloga izmjene legislative unutar Mobility Package I - paketa mjera za mobilnost.
"Rasprava o predloženim novim pravilima je postala političko pitanje te je prouzročila podjelu država na dva dijela. Slovenski i hrvatski prijevoznici su istoga stajališta kao i druge manje države", navodi se u priopćenju.
Tako, kada je riječ o pravilu o upućenim radnicima, u kontekstu vozača koji obavljaju međunarodni prijevoz tereta ili putnika, ističu da bi se upućenim radnikom trebao smatrati samo vozač koji obavlja kabotažu, a nikako onaj koji obavlja bilateralni, tranzitni ili međunarodni prijevoz za ili iz trećih država.
Kažu i da bi pravila o izvođenju kabotaže trebala ostati nepromijenjena. Instrument "razdoblja mirovanja" nije primjereno sredstvo borbe protiv izvođenja sustavne kabotaže, dodaju.
Kada je riječ o pravilima o korištenju redovnog tjednog odmora, udruženja prijevoznika Slovenije i Hrvatske podupiru razvoj i uporabu mreže sigurnih parkirališta, no i upozoravaju da ponude, s obzirom na potrebe i potražnju, nema. "Stoga smatramo da bi se uspostavom adekvatne mreže sigurnih parkirališta u EU-u vozačima moralo dopustiti i omogućiti provođenje redovnog tjednog odmora također i u vozilu, s obzirom da bi takva parkirališta trebala osiguravati prostor za higijenu, rekreaciju i adekvatnu prehranu vozača", navodi se u priopćenju.
U vezi pravila o izuzeću od uporabe tahografa za vozače u građevini objašnjava se da prijevozi koji se vrše na gradilištima predstavljaju samo pomoćne poslove koji su neposredno vezani za izvođenje građevinskih radova. "Stoga dinamiku vožnje određuju građevinski radovi, koji ovise o godišnjem dobu i vremenskim uvjetima. Tijekom kasne jeseni, zime, kao i tijekom ljeta u kišnim razdobljima takva vrsta prijevoza nije moguća. Tijekom odgovarajućih vremenskih uvjeta ograničenja maksimalno propisanih razdoblja vožnje i odmora predstavljaju prepreku. Stoga bi trebalo tu specifičnu vrstu prijevoza pod točno određenim uvjetima uvrstiti u kategoriju izuzeća od uporabe tahografa, kao što je primjerice slučaj sa poljoprivrednim vozilima i kod prijevoza žive stoke", smatraju hrvatski i slovenski prijevoznici.
Naposljetku, ističu i potrebu uspostave kvalitetnijeg sustava obrazovanja vozača, s više praktične nastave. Napominju da gotovo 85 posto cijene prijevoza čine troškovi koje određuje država sa svojim mjerama pa je stoga od osobitog značaja u prijevozničkim tvrtkama obrazovan kadar. "Kod novozaposlenih vozača vidljivo je neiskustvo i manjak znanja, a prijevozničke tvrtke snose visoke troškove brojnih oštećenja vozila i tereta, a što utječe na bonitet kod osiguravajućih kuća", upozoravaju hrvatski i slovenski prijevoznici, koji traže uspostavu kvalitetnijeg sustava obrazovanja.