Središnja tema ovogodišnjeg, osmog po redu, Intreslasta je med, pa je održan niz predavanja i panela posvećen toj namirnici. Organizator događanja Stjepan Odobašić tom je prilikom naglasio da se u Hrvatskoj već dugi niz godina zapostavljaju izvorni proizvodi u kojima leži pravo bogatstvo, a med je jedan od takvih proizvoda.
"Treba se boriti protiv toga da nam dolaze kojekakvi patvoreni medovi iz drugih država. To nije ništa čudno, jer je na području EU-a 30 posto meda sumnjive kvalitete. Dakle, hrvatski med u hrvatskoj slastičarnici i bit ću sretan kada ću nakon ovog kongresa u nekoj slastičarnici vidjeti da piše 'naši kolači su spravljeni s hrvatskim medom'", kazao je Odobašić.
Dodao je da je na Interslast ove godine stiglo oko 300 sudionika iz cijele Hrvatske - od Osijeka do Dubrovnika.
Prilikom otvorenja predsjednik Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije Davor Pleško naglasio je da hrvatski proizvođači meda mogu proizvesti dovoljne količine da zadovolje ukupne potrebe slastičara u Hrvatskoj, a procjenjuje da dio meda može i u izvoz. Osvrnuvši se na ovogodišnji Interslast, smatra da je dobrodošao slastičarima, posebice iz Krapinsko-zagorske županije, da upoznaju nove tehnologije i svjetske trendove.
Posebna zanimljivost događanja je slastičarsko natjecanje na kojem će se sudjelovati učenici srednjih slastičarskih, prehrambenih i kuharskih škola iz Hrvatske i Slovenije. U pripremi slastica odnosno torti s medom, medenjaka i pita od meda natjecat će 95 ekipa.
Predsjednica Saveza slastičara Hrvatske Dragica Lukin kazala je da slastičarstvo više nije samo ispeći kolač i poslužiti ga, već je to prava umjetnost, ukazavši na važnost educiranja mladih slastičara.
"Slastičarstvo kao struka je sada visoko cijenjena u društvu. Zato bih rado da imamo što više mladih slastičara, no relativno mali broj mladih se teško odlučuje krenuti u slastičarstvo. U proizvodnji slastica ljudi moraju biti virtuozi", istaknula je Lukin.
Osim natjecateljskog dijela, organizatori su istaknuli i veliko zanimanje brojnih slastičarskih škola iz cijele regije.
U dijelu u kojem se predstavljaju internacionalne izvorne slastice posjetitelji kongresa vidjet će izradu starinske medvene pite iz Podravine, zatim tradicijskih i izvornih medenjaka Hrvatskog Zagorja, korčulanski klašun, šapice s medom, zadarske smokvenjake, nigerijski puff-puff s medom što je vrsta afričke slastice nalik fritulama.
Tu su i austrijski, uskrsni medeni kolači, starinski, tradicijski kolač s medom iz Homolja, izvorna, blagdanska, medena pita iz Srbije, razni zagorski i podravski kolači s medom, medenjaci i kolači s medom iz Varaždinske županije. Gosti iz susjedne Slovenije pokazat će kako se radi slovenska potica, koja je nedavno zaštićena u EU.