Program s godišnjim budžetom od oko 132 milijuna eura definira stroge kriterije o vrijednosti zaštićene primarne stambene nekretnine i primanjima dužnika kako bi pomoć bila usmjerena onima koji je zaista trebaju.
Dužnici mogu od vlade dobiti novčanu potporu u visini 20 do 50 posto mjesečne rate kredita, ovisno o primanjima, pod uvjetom da nastavljaju plaćati preostali dio iznosa.
Ako prestanu podmirivati obveze, banke mogu pokrenuti postupak oduzimanja nekretnine.
Bruxelles je danas zaključio da program ne krši propise o državnim potporama.
„Komisija je zaključila da kada su u pitanju pojedinci, uključujući one koji obavljaju neku gospodarsku djelatnost, mjera ne uključuje državnu pomoć”, priopćili su iz Bruxellesa.
Program ipak donosi neizravnu prednost bankama jer povećava iznose otplate koje će vjerojatno primati po nenaplativim kreditima, dodaju.
Neizravna pomoć neće pak narušiti tržišno natjecanje jer je ograničena na ono što je neophodno za ispunjenje ključnog cilja - da dužnici ne izgube svoj dom, zaključuju u Komisiji.
„Program ima dobro definirane ciljeve, rokove i obuhvat, kao što propisi EU-a i nalažu”, dodali su iz Komisije.
Budući da će sve grčke banke sudjelovati u programu, on nije diskriminatoran i pomoći će smanjiti veliki teret nenaplativih zajmova u grčkom bankarskom sektoru, napominju.
Grčke banke nastoje smanjiti ogroman iznos od čak 80 milijardi eura nenaplativih kredita, povezanih s financijskom krizom zbog koje je grčko gospodarstvo smanjeno za četvrtinu a nezaposlenost je dosegnula rekordnih 28 posto.
Grčka je u kolovozu prošle godine izišla iz međunarodnog programa financijske pomoći, a njezino se gospodarstvo oporavlja od višegodišnje recesije, što je pomoglo smanjiti nezaposlenost na trenutnih 17 posto.