Rezultate istraživanja predstavila je u utorak direktorica tvrtke EOS Matrix Barbara Cerinski, na konferenciji „Kultura (ne)plaćanja i (ne)prilika za hrvatsko gospodarstvo”. Konferencija je održana po peti put, u organizaciji EOS Matrixa i poslovnog tjednika Lider.
„Iako su ove godine nastavljeni pozitivni trendovi u navikama plaćanja, i dalje se kasni s plaćanjem svakog petog računa ili se on uopće ne plati”, rekla je Cerinski.
Dugovi se u prosjeku podmiruju 20 dana nakon isteka roka za plaćanje, a pritom građani svoje obveze podmiruju brže no što to čine poslovni korisnici.
U odnosu na prošlu godinu, rekla je Cerinski, kod građana je zabilježen pad nenaplativih potraživanja s pet na tri posto, no nije sigurna da će se taj pozitivan trend nastaviti.
U Hrvatskoj je blokirano 6,5 posto građana, a prema podacima Fine najviše građana duguje telekomima, 40 posto, državi za prekršaje, 25 posto, te bankama i kartičarskim kućama, 21 posto, podsjetila je ona.
Upozorila je kako svaki treći deblokirani građanin završi ponovno u blokadi, ukazujući na neefikasnost Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.
Pravna savjetnica za ovrhu i stečaj iz Slovenije Maja Lajevec je istaknula kako je Slovenija zahvaljujući uvođenju elektroničkog sustava ovrhe, kojim se bavi samo jedan sud, smanjila broj zahtjeva za ovrhe s 200.000 svake godine u razdoblju od 2009. do 2015., na 137.000 lani.
„Taj broj nije toliko bitan, bitno je to da je preko 99 posto prijedlog bilo podneseno elektroničkim putem”, rekla je Lajevec dodajući i kako u Sloveniji vjerovnik može pratiti elektronski cijeli postupa, čime su sudovi dodatno rasterećeni.
Zamjenica voditelja Sektora pravne naplate za neosigurana potraživanja tvrtke EOS Matrix Matea Radišić Hasan potom je usporedila slovenski i hrvatski ovršni zakon zaključivši kako su u Hrvatskoj rokovi puno dulji i postupci puno duže traju, uz to je potrebno puno više rada i službenika koji su uključeni u proces, a sve to plaćaju porezni obveznici. S druge strane, u Sloveniji sve obavljaju tri suca, na jednom odjelu, u jednoj instituciji.
Kako ovršni zakon može spasiti blokirane?
„ako ovršni zakon koji služi ovrhovoditeljima da se što prije namire, može biti usmjeren na spašavanje blokiranih građana?”, pitala je profesorica zagrebačkog Pravnog fakulteta Aleksandra Maganić i izazvala val odobravanja publike.
Istaknula je i otpis dugova fizičkim osobama, pri čemu po njezinom mišljenju nisu uzeti u obzir socijalni kriteriji. Naime, najveći dio smanjenja odnosi se na osobe koje su imale dugove veće od 10 milijuna kuna, a tek zatim na one s dugovima od 100 do 500 tisuća kuna.
Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Josip Salapić rekao je da se ovršnim zakonom pokušava uvesti red u neplaćanja, ali i voditi računa o dostojanstvu hrvatskih građana.
Kazao je kako danas ovršni zakon ide na prvo čitanje u Sabor, kako je namjera sačuvati vladavinu prava, ali ne ugroziti interese ni vjerovnika ni dužnika.