Novoizabrana predsjednica Komisije, koja će u utorak obznaniti svoje odluke, trebala je još ranije objaviti sastav i strukturu svoje ekipe ali je morala čekati na Italiju, koja je zbog političke krize posljednja članica koja je poslala svoga kandidata za povjerenika, bivšeg premijera Paola Gentilonija.
U novoj Komisiji trebalo bi se naći osam imena koji su članovi sadašnje Komisije. To su Valdis Dombrovskis iz Latvije, Marija Gabriel iz Bugarske, Joannes Hahn iz Austrije, Phil Hogan iz Irske, Vera Jourova iz Češke, Maroš Šefčovič iz Slovačk, Frans Timmermans iz Nizozemske i Margrethe Vestager iz Danske.
Hrvatska je kandidirala dosadašnju zastupnicu u Europskom parlamentu Dubravku Šuicu.
Nejasno je još uvijek tko će doći iz Rumunjske. Rumunjska vlada je predložila dvoje kandidata, jednog muškarca i jednu ženu. To su Dan Nica i Rovana Plumb, a sada se spominje još jedna kandidtkinja, Ramona Manescu, sadašnja ministrica vanjskih poslova i bivša zastupnica u Europskom parlamentu.
Ostali kandidati su Didier Reynders, Belgija, Helena Dalli, Malta, Ylva Johansson,Švedska, Kadri Simson, Estonija, Jutta Urpilainen, Finska, Sylvie Goulard, Francuska, Elisa Ferreira, Portugal, Margaritis Schinas, Grčka, Paolo Gentiloni, Italija, Laszlo Trocsanyi, Mađarska, Janusz Wojciechowski, Poljska, Nicolas Schmit, Luksemburg, Janez Lenarčič, Slovenija, Stella Kyriakides, Cipar, Virginijus Sinkevičius, Litva, te Josep Borrell iz Španjolske koji će biti visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Komisije.
Nova Komisija bi mogla biti prilično spolno uravnotežena, imat će 12 ili 13 žena, ovisno o tome tko će doći iz Rumunjske. Osim same predsjednice Ursule von der Leyen tu su Bugarska Marija Gabriel, Čehinja Vera Jourova, Dankinja Margrethe Vestager, Cipranka Stela Kiriakides, Estonka Kadri Simson, Finkinjja Jutta Urpilainen, Francskinjua Sylvie Goulard, Hrvatica Dubravka Šuica, Maltežanka Helena Dalli, Portugalka Elisa Ferreira i Šveđanka Ylva Johansson.
Velika Britanija je najavila da neće slati nikoga jer namjerava izići iz EU-a prije nego što nova Komisija preuzme dužnost. S novim zapletom u britanskom parlamentu ne može se isključiti ni novo produljenje roka za Brexit, a u tom slučau ostaje nejasno što napraviti s članom Komisije kojeg bi trebala dati Velika Britanija.
Posljednjih dana kruže razna nagađanja o raspodjeli resora u Europskoj uniji, ali je posve nejasno koliko su te informacije pouzdane. Prema jednima od tih nagađana Dubravka Šuica bi mogla dobiti resor proširenja, a po drugima pomorstvo i ribarstvo.
Zanimljivo je da je prošli tjedan Dubravka Šuica imenovana izvjestiteljicom za kontrolu ribarstva u ime Kluba zastupnika Europske pučke stranke u Odboru za zaštitu okoliša, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI).
"Nadam se da ću moći doprinijeti u radu ovog izvješća u razdoblju koje mi je preostalo u Europskom parlamentu do izbora u Europsku komisiju, a sigurna sam da ću intenzivno nastaviti surađivati s Parlamentom i po ovom pitanju!“, izjavila je Šuica nakon toga imenovanja.
Ono što je sigurno jest da će Komisija imati dvoje izvršnih potpredsjednika Margrethe Vestager i Fransa Timmermansa. S obzirom na to da su pri raspodjeli ključnih funkcija u europskim institucijama nove članice iz srednje i istočne Europe posve zaobiđene, Von der Leyen je obećala da će kandidati iz tih zemlja dobiti utjecajne potpredsjedničke uloge.
Svi predloženi kandidati za povjerenike morat će proći saslušanje pred nadležnim odborima Europskog parlamenta. Saslušanja bi se trebala obaviti u razdoblu od 30. rujna do 8. listopada, a Europski parlament bi na plenarnoj sjednici 23. listopada trebao glasovati o cijeloj Komisiji. Ako se sve prođe bez problema, nova Komisija preuzima dužnost 1. studenoga.
NASTAVAK SAGE O BREXITU
U ponedjeljak bi britanski parlament trebao ponovno glasovati o zahtjevu za prijeveremenim izborima koje traži premijer Boris Johnson. Za to je potrebna dvotrećinska većina, a premijer Johnson nema više ni u običnu većinu u parlamentu, nakon što se pobunio dio njegovih konzervativaca i glasao za oporbeni prijedlog da se spriječi izlazak iz EU-a bez ikakva sporazuma. Oporbeni Laburisti uvjetuju svoj pristanak na prijevremene izbore jamstvima da neće doći do nekontroliranog brexita 31. listopada i traže i odgodu do kraja siječnja sljedeće godine. Premijer Johnson je izjavio da bi radije umro nego tražio novu odgodu brexita. On želi izbore 15. listopada, očekujući da na njima mogao dobiti većinu koja bi mogla poništiti odluku sadašnjeg saziva parlamenta o odbacivanu brexita bez sporazuma.
Glavni europski pregovarač za brexit Michel Barnier u četvrtak će sudjelovati na sastanku čelnika političkih skupina u Europskom parlamentu i izvijestiti ih o stanju stvari vezano uz brexit.