Rumunjska je zabilježila najveći nacionalni jaz u naplati PDV-a – tamo je 2017. nestalo 36 posto prihoda od PDV-a. Nakon nje slijede Grčka s 34 posto i Litva s 25 posto. Najmanji je jaz zabilježen u Švedskoj, Luksemburgu i Cipru, gdje u prosjeku samo 1 posto prihoda od PDV-a nije naplaćeno. U apsolutnim iznosima najveći jaz PDV-a zabilježen je u Italiji: 33,5 milijardi eura.
U Hrvatskoj je jaz iznosio 6,6 posto, a u apsolutnom iznosu 459 milijuna eura.
U Njemačkoj je iznosio 9,9 posto, Danskoj 7,4 posto, Francuskoj 6,9 posto, Finskoj 7,4 posto, Velikoj Britaniji 10,6 posto, Austriji 7,9 posto.
Komisija ističe da se ukupno u članicama EU-a jaz u naplati PDV-a, odnosno ukupna razlika između očekivanih prihoda od PDV-a i stvarno naplaćenih iznosa, donekle smanjio u odnosu na prethodne godine, ali je i dalje vrlo velik.
"Tako velik jaz PDV-a ponovno ukazuje na potrebu za sveobuhvatnom reformom pravila EU-a o PDV-u koju je Komisija predložila 2017., ali i za boljom suradnjom među državama članicama u suzbijanju prijevara u vezi s PDV-om...Jaz PDV-a pokazatelj je djelotvornosti mjera za provedbu i postizanje usklađenosti u području PDV-a u svakoj državi članici s obzirom na to da je riječ o procjeni gubitka prihoda zbog prijevara i utaje poreza, izbjegavanja plaćanja poreza, stečajeva, financijske nesolventnosti i pogrešnih izračuna", navodi Komisija.
To ističe i povjerenik za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici.
"Kako bismo ostvarili znatniji napredak, morat ćemo provesti temeljitu reformu sustava PDV-a kako bismo ga učinili otpornijim na prijevare", kaže Moscovici.
U studiji su objavljeni rezultati koji se odnose na 2017. jer je to posljednje razdoblje za koje su dostupni sveobuhvatni podaci iz nacionalnih računa i podaci o vlastitim sredstvima.
Rezultati pojedinačnih država članica uvelike se razlikuju. Jaz PDV-a u 2017. u odnosu na 2016. smanjio se u 25 država članica i povećao u tri - Grčko, Latviji Njemačkoj.