Finska ministrica za europske poslove Tytti Tuppurainen je u svojstvu predstavnice Vijeća EU-a u govoru europarlamentarcima u Strasbourgu rekla kako EU "treba dugoročno, sveobuhvatno i humano rješenje za upravljanje migracijama" te najavila da će Finska tijekom svog predsjedanja Unijom nastaviti raditi na nalaženju takvog rješenja i napomenula da je solidarnost među državama članicama ključna.
Stanje na Sredozemlju se posljednjih godina općenito popravilo, te je, po podacima Frontexa, u EU preko sredozemnih pravaca u 2018. pristiglo oko 137 000 ilegalnih migranata, dok je ove godine do sada došlo 36 000. Ukoliko se takav trend nastavi, 2019. njihov bi se broj mogao prepoloviti, rekla je finska ministrica.
Tuppurainen je napomenula da svjedočimo nastavku sporova između nekih članica i nevladinih organizacija zbog spašavanja migranata na moru, kao u slučaju broda Sea-Watch 3 i njemačke kapetanice Carole Rackete, za što se potom nalaze ad hoc rješenja. Dodala je i kako je udio migranata koji se zatekao u tim situacijama malen, odnosno da su nevladine organizacije spasile manje od deset posto migranata pristiglih u Italiju, dok su veliku većinu iskrcali brodovi talijanskih vlasti.
Povjerenik komisije Christos Stylianides, koji je govorio umjesto povjerenika Dimitris Avramopoulos nadležnog za migracije, također je istaknuo da službeni podaci pokazuju značajan pad broja dolazaka ilegalnih migranata.
Trebamo utvrditi privremena rješenja za situacije nakon iskrcavanja na temelju dragovoljnog sudjelovanja članica uz operativnu i financijsku pomoć EU-a, rekao je istaknuvši da se po "zakonima EU-a se ne bi smjela kriminalizirati istinska nastojanja da se pomogne migrantima".
Zaključio je kako EU mora otkloniti razloge migracija i stvarati radna mjesta u Africi i istovremeno nastaviti ispunjavati svoju moralnu obvezu spašavanja života". Najavio je kako Komisija, u okviru šire rasprave o budućnosti politike EU-a u području azila i migracija, nastavlja raditi na nalaženju privremenih rješenji za situacije iskrcavanja migranata na temelju podjele odgovornosti među članicama .
Više europarlamentaraca je u raspravi podsjetilo kako se EU već godinama neuspješno nastoji postići dogovor među članicama o rješavanju problema ilegalnih migracija.
Hrvatska europarlamentarka Ruža Tomašić (HKS/ECR) je upozorila kako se pojedine članice "svakodnevno nose s nezakonitim migracijama, često i bez naročite pomoći Unije koja ostaje paralizirana partikularnim interesima, svjetonazorskim prepirkama i birokratskim zavrzlamama".
"Spašavanje migranata na moru naša je moralna obveza, oko toga ne smije biti spora, ali činjenica jest da ono u određenoj mjeri ohrabruje migrante na pokušaj nezakonitog ulaska u Europu i potiče neodgovorno ponašanje koje ugrožava živote. Rješenje te situacije nije odustajanje od spašavanja migranata jer bi takvo što bilo nečovječno i protivno svemu što Unija predstavlja, nego bolja suradnja s vlastima afričkih zemalja", rekla je Tomašić.
"Moramo osigurati da se spašene migrante vrati na afričko tlo, ali tu ne prestaje naša briga. Moraju biti vraćeni u sigurno okruženje u kojemu će se poštovati njihova ljudska prava. Tako ćemo obeshrabriti ilegalne migracije, osigurati poštovanje međunarodnog prava i poretka, ali ujedno i zaštititi život, zdravlje i dostojanstvo ljudi", zaključila je.
Hrvatski europarlamentarac Valter Flego (IDS/Obnovimo Europu) je u raspravi ocijenio da je Europska unija zakazala u području migracijske politike.
"Zakazali smo, zakazala je Unija, zakazalo je društvo", naglasio je Flego dodavši da "migracijska kriza u vidu prelaska Sredozemnog mora zahtijeva najviši nivo koordinacije EU-a, jasne strategije i humanitarnu potporu“.
"Prijeko nam je potrebna djelotvorna zajednička politika azila. Potrebna nam je zajednička odgovornost. Ne može za migrante biti nadležna isključivo država u koju je migrant ušao. Zato imamo situaciju da pojedine zemlje na Balkanskoj ruti podižu žičane ograde, dok zemlje na Sredozemlju zatvaraju svoje luke i pristaništa", rekao je Flego.
Postojeći sustav u području azila i migracijske politike prate brojne strukturne slabosti i nedostaci, ocijenio je Flego i pozvao Europsku komisiju i zemlje članice da brzo i zajednički djeluju na pronalasku pravednog i humanog rješenja.
"Rješenja koja ne opravdavaju uporabu 'malo sile' ili ilegalnih praksi, kako se izrazila predsjednica RH Grabar Kitarović. Takvu sramotnu izjavu ovim putem oštro osuđujem jer Hrvatska koju ja ovdje zastupam zalaže se prije svega za humanost i zaštitu dostojanstva svakog živog bića", zaključio je svoj govor Flego.
Ured zastupnika priopćio je i da je Flego u srijedu uputio i službeno pitanje Komisiji glede najave podizanja dodatnih 40 kilometara žicane ograde na granici RH i Slovenije.
"S obzirom da se naša Unija temelji na društvu koje ruši zidove i spaja europske narode, kako Komisija gleda na postavljanje žilet žice između dviju zemalja članica i smatra li da je to efikasna mjera za sprečavanje ilegalnih migracija?", stoji u pitanju, navodi se u priopćenju.