Uz informativne panoe, izloženo je 12 originalnih neolitičkih keramičkih ulomaka, 56 replika eksperimentalno izrađenih posuda, jedne kultne posude - ritona, jedne antropomorfne zvonaste figurice - falusa, pet antropomorfnih figurica i većeg broja namjerno razbijenih ulomaka eksperimentalno pečenih posuda i pločica koje su se koristile kod tehnoloških analiza lončarije.
Izložba je rezultat projekta, započetog 2009. godine, u okviru kojega su primjenom eksperimentalne arheologije rekonstruirani počeci lončarstva na području Istre, te korištenjem etnoarheoloških podataka i antropoloških podataka i tehnologija oblikovanja i pečenja posuda iz neolitičkog razdoblja.
Autor projekta i izložbe Romuald Zlatunić, viši kustos Arheološkog muzeja Istre, kaže kako izložba predstavlja eksperimentalni način izrade keramike na neolitički način.
"Time smo potvrdili tehnologiju neolitičke izrade lončarstva tadašnjih lončara, njihovu veliku umješnost, znanje. Ušli smo u nepoznate vode i na greškama učili, kao i oni, te već na drugom pečenju postigli strahovito dobre rezultate koji odgovaraju mikroskopskim i makroskopskim analizama, struktura i sastav keramike odgovarali su eksperimentalno pečenoj keramici", rekao je.
Provedenim analizama je potvrđen i poseban socijalan status lončara. "Ako usporedimo tradicionalne zajednice koje su slične neolitičkima, možemo dobiti posebnu analogiju, jer je njihov položaj bio sa strahopoštovanjem prihvaćen od tih zajednica", ustvrdio je Zlatunić, koji je na projektu radio s keramičarkom Marinom Orlić.
U okviru izložbe se prikazuje i kratki dokumentarac Kristijana Burlevića o postupcima izrade i pečenja posuda, a i katalog govori o neolitičkom razdoblju na području Istre i istočnojadranske obale, s evidentiranim nalazima prve pojave keramičkih posuda oko 6100. - 5750. godina pr. Kr. pa sve do kraja neolitika, kada je vidljiva intenzivnija proizvodnja i upotreba različitih keramičkih predmeta.
Izložba je otvorena do 1. rujna.