Premijer je u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" kazao da je održao brojne sastanke na marginama Europskog vijeća, na kojem je uz europsku imao i još jednu misiju - obaviti ključne razgovore oko pripreme hrvatske strategije za uvođenje eura.
U sklopu toga Plenković se sastao s predsjednikom Europske središnje banke Marijom Draghijem, potpredsjednikom EK zaduženim za euro Valdisom Dombrovskisom, predsjednikom eurogrupe Marijom Centenom i predsjednikom radne grupe za euro Hansom Vijlbrieom.
"Sva četiri čovjeka ključna su u kontekstu prihvaćanja našega pisma, kojim radimo prvi korak ne bismo li postali dio onoga što zovemo Europski tečajni mehanizam II. "Mi to želimo. Mislim da smo napravili jako dobre konzultacije i sa središnjom bankom i s Komisijom, naveli nekoliko reformskih područja na kojima ćemo raditi sljedećih godinu dana", izjavio je Plenković.
Dodao je kako bi pismo namjere trebalo biti upućeno sredinom idućega tjedna.
Na upit ima li prostora za daljnje porezno rasterećenje, Plenković je ocijenio da su svi makro trendovi izvrsni.
"Pojednostavljenim riječima, trošimo onoliko koliko zarađujemo i još pokušavamo nešto ostaviti sa strane. Rješavamo sve zaostale kosture iz ormara hrvatske ekonomske tranzicije, od načina poslovanja Agrokora, rješavanja dugogodišnjeg problema u Petrokemiji, rješavanja pitanja brodogradilišta, svega onoga što je na neki način ostalo ovoj Vladi da se s tim bavi i u kontekstu toga su i tri vala poreznog rasterećenja od 6,5 milijardi kuna te administrativna rasterećenja od dvije milijarde. Dakle, išli smo za tim da ljudi plaćaju manje poreze, na naše pravne osobe imaju veće dobiti i to se osjetilo i na njihovim investicijama i na plaćama", izjavio je Plenković.
Istaknuo je da je samo u prosincu lani, promjenama pravilnika o neoporezivim primicima 450 tisuća ljudi dobilo višu plaću, a sve skupa dobili su više od 1,5 milijarde kuna.
"Mi ćemo tim smjerom nastaviti. Postoji radna skupina, zaduženo je Ministarstvo financija, oni rade analize i tamo gdje bude prostora mi ćemo ići ćemo u daljnje rasterećenje jer smatramo da je to dobro, a pritom moramo rješavati sve ono što je na dnevnom redu Vlade i što su naše obveze", kazao je.
Osvrnuvši se na strukturne reforme, podsjetio je da je napravljena mirovinska reforma, koja je dobila pozitivne ocjene svih, a posebno rejting agencija, koje su između ostalog i podigle hrvatski kreditni rejting na investicijsku razinu. To je, kako je kazao, i omogućilo da se rashodi za kamate na kredite smanje s 13 na 9,5 milijardi kuna, pa taj novac ostaje da se ulaže u nešto drugo.
Kazao je i da će se od 1. siječnja iduće godine ide u četvrti krug poreznog rasterećenja, podsjetivši da je već prošle godine izmjenama zakona o PDV-u predviđeno smanjenje opće stope PDV-a za jedan postotni bod.
U vezi brodogradilišta, Plenković je podsjetio da je država za Uljanik i 3. maj platila jamstva u visini 4,5 milijardi kuna.
"To su ogromni novci... Međutim, Vlada nema luksuz da ne plati državna jamstva jednom kad su dana i kada se protestiraju", kaže Plenković te ističe da je unatoč tome opet ostvaren suficit proračuna, drugu godinu zaredom, no napominje i kako ima dojam da javnost nije ni svjesna važnosti te činjenice.
"Morate biti tako financijski konsolidirani da možete toliki novac neplanirano isplatiti, a da se opet držite na nogama, da nema kriznih poreza, da nema povećanja poreza, da nema rebalansa proračuna. Dakle, ostali smo, kako bi rekao Elton John, čvrsto na nogama. We're still standing. To je zdravo. To je jako važno imati na umu", istaknuo je Plenković.
Plenković kaže da razgovaraju s predstavnicima 3. maja i da gledaju kako napraviti "najmanju štetu".
Podsjeća da je dio jamstava plaćen, no i kako postoje četiri broda koja bi se trebala dovršiti.
"Vidjeti ćemo ovih dana može li Vlada učiniti nešto ne bi li omogućila poslovanje u jednom srednjoročnom razdoblju, na način da se pokušaju završiti ti brodovi i da u krajnjoj liniji svi zaposlenici 3. maja imaju smisla i raditi dalje", kaže Plenković.