Uvjetno je mišljenje izrečeno zbog propusta u evidentiranju poslovnih događaja, te nepravilnosti pri primjeni pojedinih propisa koji nisu bili međusobno usklađeni, objasnila je pomoćnica glavnog državnog revizra Biserka Čoh Mikulec.
Ukupni prihodi državnog proračuna iznosili su 129,4 milijarde kuna, a rashodi 129, 6 milijardi, te je iskazan manjak prihoda, odnosno deficit proračuna od 191,5 milijuna kuna.
Dug državnog proračuna koncem 2018. iznosi 236,5 milijardi kuna, s tim da je 2,5 posto veći u odnosu na 2017., kaže Čoh Mikulec i objašnjava kako je na to, između ostalog, utjecalo i zaduživanje za plaćanja za aktivirana jamstva. Zajedno sa jamstvima, koja mogu biti potencijalne obveze, sveukupni dug državnog proračuna iznosi 288, 4 milijarde kuna.
Pomoćnica glavnog držanog revizora kaže je Ured skrenuo pozornost da se sredstva iz EU fondova ne koriste planiranom dinamikom, te da i obveze zdravstvenih ustanova u velikoj mjeri mogu utjecati na to da se poveća rizik od povećanja rashoda državnoga proračuna.
Koncem prošle godine, obveze zdravstvenih ustanova iznosile su 5, 3 milijarde kuna, dospjele obveze državnih bolnica 1, 7 milijarda kuna i bile su za 411 milijuna veće u odnosu na godinu prije, precizirala je.
U odnosu na 2017., HZZO bilježi trend smanjenja obveza, a bolnice rasta.
Uvjetna mišljenja AEM-u, Ruđeru Boškoviću
Državni ured za reviziju obavio je reviziju deset korisnika državnog proračuna: agencija, ministarstava, instituta.
Uvjetna mišljenja i za financijske izvještaje i za usklađenost poslovanja s propisima dao je Agenciji za elektroničke medije (AEM), Hrvatskom veterinarskom institutu, Institutu Ruđer Bošković. Bezuvjetna mišljenja u oba 'slučaja' dobili su Agencija za mobilnost i programe EU, Ministarstvo mora, Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa EU, te Središnji registar osiguranika.
Grad Prelog i općine Vuka i Gornja Vrba zaslužili su bezuvjetne ocjene.
Državni ured provjeravao je i koliko se provode preporuke koje je dao kod ranijih revizija, pa je tako, provjeravajući koliko je opravdana razlika u cijeni komunalnih usluga u četiri županije, te u Zagrebu i njegovoj Vodoopskrbi i odvodnji, ocijenio da nema zadovoljavajućeg napretka.
Cijena vode ne bi se smjela promatrati komercijalno, kažu u Uredu te upozoravaju da ta cijena stalno raste, te da trgovačka društva mogu utjecati na strukturu njihovih troškova.